Mukotrpno do vlasti u BiH

Osam političkih stranaka okupljenih oko „Trojke“ (Socijaldemokratska partija – SDP, Narod i pravda – NiP i Naša stranka – NS) najavili su uspostavu vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) bez najutjecajnije bošnjačke stranke, Stranke demokratske akcije (SDA) koja je pojedinačno osvojila najviše glasova za Parlament Federacije BiH (FBiH) i Parlamentarnu skupštinu BiH. Prvi službeni razgovori o formiranju vlasti nakon općih izbora u listopadu upriličeni su u Mostaru između „Trojke“ i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je susret i sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te kazao kako će, kao i u slučaju „Trojke“, osnova za razgovore biti „programska načela“.

„Programska načela morat će zajednički usvojiti tri stranke, a tu će dominantno biti vanjska politika, odnosno euroatlantski put BiH, pravna država ili ono što nadležnostima pripada BiH i ekonomsko-socijalni paket“, rekao je Čović dodajući da bi vlast u BiH mogla biti formirana za 45 dana.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić potvrdio da u konzultacijama neće biti „tabu tema“. „Naravno da ćemo razgovarati i o Izbornom zakonu. I HDZ i mi ćemo razgovarati sa svim drugim partnerima i sa SNSD-om i s oporbom u Republici Srpskoj (RS). Mi smo razgovarali i sa SDA-om, ali smo jasno rekli da hoćemo promjenu stanja u BiH, a to ne možemo u postojećim okolnostima“, kazao je Nikšić.

Bakir Izetbegović vjeruje da HDZ neće izbaciti „veliku nacionalnu stranku“

Iz SDA nije bilo službenih reakcija na susret HDZ-a i „Trojke", ali je predsjednik SDA Bakir Izetbegović ranije rekao da bi se HDZ trebao opredijeliti za „provjerene partnere". „Ide se ka tome da HDZ ostane u koaliciji sa SDA, da ne ulazi u eksperiment s 'Osmorkom'. Na bazi impulsa koji nam dolaze iz HDZ-a, vjerujem da će se oni teško odlučiti napraviti presedan kojim se izbacuje jedna velika nacionalna stranka“, rekao je Izetbegović za Federalnu televiziju.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ne dijeli Čovićev optimizam u pogledu rokova za formiranje vlasti na državnoj razini. Kako prenosi televizija N1, on ističe da će HDZ i SNSD „odabrati“ partnera iz FBiH, i da će „odabrani“ morati prihvatiti deblokadu projekata u RS-u i vraćanje „izvornom Daytonu“. „Prvo ćemo sve dogovoriti s HDZ-om. Mi podržavamo da predsjednik Vijeća ministara bude iz hrvatskog naroda i podržat ćemo bilo koji prijedlog HDZ-a. Mi preferiramo Ministarstvo financija i još 3 ministarstva koliko pripada RS-u, a u okviru toga sad nam pripada i Ministarstvo vanjskih poslova koje je do izbora vodio kadar SDA", rekao je Dodik.

Milorad Dodik: „Srbi i Hrvati će o svemu odlučiti, a ne muslimani“

Obistine li se Dodikove vizije, Borjana Krišto (HDZ) bi mogla biti nova predsjednica Vijeća ministara BiH. To ime se najčešće spominje u postizbornim kadrovskim križaljkama. No, kadrovska rješenja nisu ono što u ovom trenutku zaokuplja pozornost javnosti u BiH. Naime, Dodik je nakon mostarskog susreta HDZ-a i Trojke u javnom istupu, Bošnjake, ali i članove probosanskih stranaka drugih nacionalnosti, sveo na vjersku grupu govoreći da će u BiH o svemu odlučivati Srbi i Hrvati. „Do svibnja neće biti konstituirana vlast na razini BiH. Vidim da se muslimani tamo nešto pate. Blok Srbi-Hrvati će o svemu odlučiti, a ne oni. Mislim da muslimani više nisu u poziciji da bilo što određuju i mi ćemo odlučiti tko će od muslimana ući u 'zajedničke' institucije“, rekao je Dodik.

Iako je ova Dodikova najava izazvala burne reakcije, posebno na društvenim mrežama, pri čemu se krivnja za „ohrabrenje nacionalista"pripisuje visokom predstavniku Christianu Schmidtu, mostarski profesor, sociolog Slavo Kukić kaže da Dodikove poruke ne treba uzimati previše ozbiljno. „To su spinovi koji Dodika i inače karakteriziraju, a kojima on pokušava postići psihološke efekte kod 'Trojke' s jedne te SDA s druge strane što se tiče njihove spremnosti na udovoljavanje Dodik-Čovićevim zahtjevima u formiranju nove vlasti. Isti podtekst je, uostalom, i u Čovićevom opredjeljenju da prvo razgovara sa strankama 'Trojke“, kaže Kukić za DW.

SNSD i HDZ neće riskirati s „Trojkom“?

Iako smatra da bi bilo dobro da vlast u FBiH formiraju „Trojka" i HDZ, a na državnoj razini „Trojka", HDZ i SNSD što bi SDA ostavilo u oporbi, Kukić ipak ne vjeruje da je to izgledno. „Naprotiv, i HDZ i SNSD će se opredijeliti za SDA, osim u slučaju da 'Trojka' prihvati uvjete koji su izvan zdrave pameti. Zašto? Sa SDA, Dodik i Čović su sigurni da neće trpjeti posljedice zbog svega što su činili prethodnih dvadesetak godina, dok takvu mogućnost s 'Trojkom' ne mogu isključivati“, kaže Kukić.

I „Trojka" je na udaru kritika. „Inzistirajući uporno na tome da sa SDA neće formirati vlast, a da je HDZ neizbježan, boreći se za većinu samo u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, stranke koje su bile na razgovoru u HDZ-u praktično su se same odrekle sebe kao socijaldemokratskih, lijevo-liberalnih i građanskih opcija. To se odnosi na SDP i Našu stranku... SDP i Naša stranka pristajući na formiranje vlasti u formatu tri nacionalna bloka, pristale su biti bošnjačka reprezentacija umjesto SDA“, piše portal Faktor u tekstu pod naslovom „Kako je Čović samozvane ljevičare i liberale, SDP i NS, zacementirao u bošnjačku reprezentaciju“.

Hoće li HDZ iznevjeriti vlastite principe?

Kako je ključ formiranja vlasti na federalnoj i državnoj razini u Domu naroda Parlamenta FBiH, tako se borba za vlast između SDA i političke grupacije okupljene oko „Trojke“ vodi i kroz njegovu popunu, i to prema pravilima koja je nametnuo Christian Schmidt. Za političku analitičarku Ivanu Marić to je i svojevrsni test principijelnosti za HDZ. „Hoće li HDZ, pri izboru koalicijskog partnera, iznevjeriti vlastit principe? Zamislite što bi se dogodilo da Čović odignorira izbornu volju Bošnjaka i da vlast formira sa strankama 'Osmorke', odnosno 'Trojke', čak i ako 'Osmorka' ne bude imala većinu u klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH. To je moguće, ali Čović je taj koji inzistira na poštovanju izborne volje naroda kako bi se u toj situaciji SDA i Demokratska fronta (DF) počele zalagati za poštivanje legitimnog predstavljanja“, piše Ivana Marić na Twitteru.

Analitičarka Tanja Topić kaže da je formiranje vlasti u BiH jednadžba s više nepoznatih i jednom konstantom – ucjenom. „Dodik se poziva na čvrsto partnerstvo s HDZ-om i stavom da SNSD i HDZ dolaze u paketu, a formiranje vlasti na državnoj razini počelo je ucjenama i uvjetovanjem“, kaže Tanja Topić za BH radio 1. I oporba iz RS-a, predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Partijom demokratskog progresa (PDP), želi ući u vlast na državnoj razini, ali je u procesu unutarnjih previranja. Tanja Topić u tome prepoznaje „Dodikove modele neutraliziranja protivnika“, što je rezultiralo ostavkom predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i raskolom u PDP-u između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića.

Bošnjaci u vrtlogu „stranačko-kadrovskih nepodnošljivosti i rivalstava"

Analitičari također naglašavaju kako se pri formiranju vlasti u FBiH, a time i BiH, s ili bez SDA, ne smije zanemariti međunarodni faktor, da iza Christiana Schmidta stoje Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija i da je moguće da će struktura postizbornih saveza dobrim dijelom ovisiti i od diplomatskog faktora. Zbog mnogih nepoznanica, još je rano prognozirati kako će izgledati vlast u BiH. Ako je Dodikov uvjet za formiranje vlasti na razini BiH povratak „izvornom Daytonu", što bi podrazumijevalo prihvaćanje jednostranih odluka RS-a o preuzimanju državnih nadležnosti, tko će iz FBiH to prihvatiti kao temelj za formiranje vlasti? Neki kritičari smatraju da je sve moguće, ponajprije zbog „nejedinstva probosanskih snaga" i previranja unutar bošnjačke političke opcije.

Ta je previranja ponajbolje opisao bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović u tekstu „Šest fatalnih godina (2006 - 2012)“. „Na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj bi, kako se uobičajeno (premda ne uvijek opravdano) misli, trebalo biti najviše zainteresiranosti za politički oporavak i opstanak BiH, nema osmišljenoga i dugoročnog odgovora na tendencije koje taj oporavak sprječavaju. Ta scena je razdrobljena, ali ne na način zdravoga političkog pluralizma, nego u znaku stranačko-kadrovskih nepodnošljivosti i rivalstava koja katkad prelaze u prava neprijateljstva, uz spremnost na radikalnu uzajamnu demonizaciju i kompromitaciju“, piše Ivan Lovrenović.

Nastavak službenih razgovora o formiranju vlasti u BiH nakon općih izbora u listopadu najavljen je za ponedjeljak kada bi se trebale sastati delegacije HDZ-a BiH i SNSD-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu