Zbog Putina na kraju nitko neće dobiti nagradu

Odlukom da se nagrada Quadriga ove godine ipak ne dodijeli Putinu, bit će obuhvaćeni i ostali dobitnici, koji isto tako ništa neće dobiti, priopćilo je Nadzorno vijeće Quadrige nakon sastanka u Berlinu. Uz ruskog premijera nagrađene su trebale biti još su tri osobe: palestinski premijer Salam Fajad, meksička ministrica vanjskih poslova Patricia Espinosa i turska učiteljica i autorica Betül Durmaz.

Nadzorno je vijeće ovom odlukom reagiralo na sve veći javni pritisak pod kojim se bilo našlo. Jedan od ranijh dobitnika nagrade Quadriga umjetnik Olafur Eliasson je iz prosvjeda što bi među dobitnicima trebao biti i Vladimir Putin, svoju nagradu vratio. Bivši češki predsjednik Vaclav Havel, koji je Quadriga nagradu dobio 2009., isto je najavio da će se izjasniti oko odluke o nagrađivanju Putina. I više članova Nadzornog vijeća je iz prosvjeda odstupilo sa svog položaja, među njima i čelnik njemačke Zelene stranke Cem Özdemir, povjesničar Edgar Wolfrum te utemeljiteljica berlinske zaklade Bela Barbara-Maria Monheim.

Nagrada Quadriga se dodjeljuje za "uzor, prosvjetljivanje, angažman i posvećenost dobru zajednice". Dodjela nagrade je bila predviđena za 3. listopada, Dan njemačkog ujedinjenja, u Berlinu. Ruski je premijer trebao biti nagrađen "za svoje zasluge za pouzdanost i stabilnost njemačko-ruskih veza".

Nagrada Quadriga

Ova se nagrada dodjeljuje od 2003. povodom Dana njemačkog ujedinjenja. Ime joj dolazi od skulpture četveroprega koja se nalazi na Brandenburškim vratima u Berlinu.

Nagradu svake godine dobivaju četiri osobe ili projekta, svaki put pod posebnim tematskim nazivom. 2011. je lajtmotiv bio "Leadership" - vodstvo. Uvijeti za nominaciju su postavljeni relativno uopćeno. Nagrađuju se "uzori za Njemačku i uzori iz Njemačke, čije razmišljanje i djelovanje gradi vrijednosti. Vrijednosti koje služe viziji, hrabrosti i odgovornosti", stoji na internetskoj stranici Quadrige.

Među dosadašnjim dobitnicima su, između ostalih, arhitekt Sir Norman Foster, bivši njemački ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg, afganistanski predsjendik Hamid Karzai, srpski predsjednik Boris Tadić, dobitnik Nobleove nagrade za mir Shimon Peres i švedska kraljica Silvija. Među nagrađenim projektima je između ostalih bio i internetski leksikon Wikipedia.

Autor: Snježana Kobešćak (dpa, afp)

Odg.ured: Željka Telišman