Zašto je Erdoganov saveznik postao medijski mogul u BiH?

„Banda petorice" je naziv koji su kritičari dali prvih pet tvrtki koje je vlada predsjednika Erdogana u Turskoj dosljedno nagrađivala najvećim infrastrukturnim projektima. Među njima je i Mehmet Cengiz, generalni direktor Cengiz Holdinga.

Od izgradnje prve nuklearne elektrane u Turskoj do uvoza rekordnih količina sankcionirane robe - Cengiz Holding ima svoje prste u bezbroj sektora. Između 2002. i 2020. godine ova tvrtka je potpisala ugovore vrijedne 42,1 milijardu dolara, što je zapanjujući iznos, koji je skoro jednak veličini ukupnog gospodarstva Paragvaja.

Turski program naše medijske kuće Deutsche Welle (DW) je zajedno s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) također otkrio u Pandora dokumentima kao i u Panamskim dokumentima da je izvršni direktor Mehmet Cengiz uložio dio svog bogatstva stečenog javnim tenderima u porezne oaze.

Cengiz Holding i mediji u BiH

Njegova tvrtka je nekoliko puta dospjela na naslovnice tijekom proteklog desetljeća. Najviše zbog kontroverzi oko javnih tendera koji se dodjeljuju direktno firmi, ali i zbog prijetnji novinarima i utjecaja projekata kompanije na životnu sredinu.

A sada je, prema dokumentima do kojih je došao DW, Cengiz Holding odlučio sam stvarati naslovnice – začudo, za to je odabrao Bosnu i Hercegovinu.

Jedna od nekoliko desetaka tvrtki kojima Holding upravlja je Eti Bakir. Ona je 2015. godine osnovala tvrtku Simurg Media u Bosni i Hercegovini s kapitalom od oko 29.000 eura. Simurg Media posjeduje dva medija: dnevni informativni internetski portal Faktor i tjedni politički magazin STAV.

Zašto turska tvrtka ulaže u bosanskohercegovačke medije?

U razgovoru za DW Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja novinara Bosne i Hercegovine, istakla je da su izdanja Simurg Medije usmjerena na bošnjačku populaciju, koja čini polovicu stanovništva u zemlji. Rekla je: "Mi smo malo tržište, kao država, a Simurg Media se fokusirala samo na jedan dio, na Federaciju Bosne i Hercegovine. Nemaju šanse ostvariti profit ni biti održiva medijska kompanija." Prema riječima Borke Radić, to je također pokazatelj da je medijska investicija Cengiz Holdinga „politički motivirana" te da ta kompanija nema za cilj ostvarenje profita.

Can Ertuna s privatnog istambulskog sveučilišta Bahcesehir, koji je i novinar, kaže da je postala uobičajena praksa da poduzetnici ulaze u medije, ističući da im nije „jedini cilj zaraditi novac od novinarstva ili izdavaštva".

Ertuna smatra da međunarodne tvrtke, poput Cengiz Holdinga, „ne ulaze u medije radi stjecanja profita, već zbog opstanka svojih poslovnih odnosa“ i tvrdi da, „kada ne postoje zakonske prepreke, imaju za cilj stvaranje sfere utjecaja za sebe".

Cengiz Holding ubire vrhnje na rekordnim tenderima

Cengiz Holding od 2012. godine dobiva rekordne ugovore širom Bosne i Hercegovine. Ukupna vrijednost dva projekta autoceste u 2012. iznosila je 383 milijuna dolara, odnosno oko 306 milijuna eura.

U razdoblju od 2018. do 2020. godine ova tvrtka je na tenderima dobila poslove vrijedne preko 275 milijuna eura. A u ožujku 2023. Cengiz Holding je dobio posao na još jednom rekordnom tenderu u vrijednosti od 420 milijuna eura.

Prema podacima Turskog statističkog instituta (TUIK), obujam trgovine između Turske i Bosne i Hercegovine u 2022. iznosio je 900 milijuna eura. U zemlji s BDP-om od 24 milijarde eura ukupna vrijednost ugovora koje je Cengiz Holding dobio na tenderima u posljednjih 11 godina premašuje milijardu eura. Najveći dio financiranja ovih projekata osigurale su Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka.

Bavljenje "stranačkom propagandom"

Prema medijskom izvještaju „Propaganda, dezinformacije i modeli mržnje u medijima i komunikaciji u Bosni i Hercegovini", koji je 2020. objavljen uz podršku Europske unije, STAV, koji je povezan s Cengiz Holdingom, prati „političku stranačku agendu SDA (Stranka demokratske akcije) i blagonaklono izvještava o njenim članovima i turskom predsjedniku Erdoganu". U izvještaju se navodi i da je „svaka vrsta kritike na račun stranke prikazana kao napad na Bošnjake i državu".

Prema riječima Cana Ertune, s obzirom na postojeći splet odnosa u Turskoj, ne čudi što tvrtke poput Cengiz Holdinga „ulažu u medije u korist vlade koja podržava ta ulaganja u inozemstvu kako bi tvrtka sačuvala vlastite poslovne odnose u zemlji. "

Sociolog Dirim Özkan, koji već́ dugi niz godina živi u Sarajevu, kaže da stranka SDA, koju je 1990. godine osnovao bošnjački političar Alija Izetbegović, potiče iz islamističke tradicije i da ju podržava Erdoganova vlada.

„SDA se može smatrati neoosmanističkom“

Ističući ideološki aspekt podrške SDA predsjednika Erdogana, Özkan kaže: „SDA je stranka koja se čak može smatrati neoosmanističkom." "Dok je Srbija veliki brat bosanskih Srba, Hrvatska je veliki brat Hrvata. Bošnjaci i muslimani nemaju se na koga osloniti. Turska im je pozicionirana kao zaštitnički brat." Međutim, prema Özkanu, Turska nije veliki trgovinski partner Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Europske statističke agencije EUROSTAT, 5,9 posto uvoza Bosne i Hercegovine u 2022. godini dolazilo je iz Turske, dok je samo 1,7 posto ukupnog izvoza zemlje ostvareno u Tursku. „Čak i ako taj diskurs zadrži odriješit ton, on ima simboličan značaj za konzervativne glasače u obje nacije", kaže Özkan.

Prijateljstvo Erdogana i Izetbegovića

Na čelu SDA je sin osnivača stranke Alije Izetbegovića, Bakir Izetbegović. On je od 2010. do 2018. u dva mandata bio bošnjački član Predsjedništva BiH. Predsjednik Erdogan, kojeg je Izetbegović nazvao "moj brat i prijatelj", bio je kum na vjenčanju njegove kćerke u Sarajevu 2021.

„Ti emotivni trenuci Izetbegovića i predsjednika Erdogana prikazani na televiziji, i njihovo bratstvo, utječu na muslimanske glasače u Bosni“, kaže Özkan.

On podsjeća da je Fahrudin Radončić, jedan od najvažnijih političkih rivala Bakira Izetbegovića, poslije poraza na predsjedničkim izborima u BiH komentirao da se „na izborima borio ne samo protiv Izetbegovića, već i protiv Recepa Tayyipa Erdogana". Prema Özkanu, jasno je da postoji politička bliskost dvojice lidera.

Takvo mišljenje ima i Selma Zulić-Šiljak, projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevo. Prema njenim rečima, to prijateljstvo se dosta često prikazuje u medijima, posebno u vrijeme izbora.

„Uočavamo da se narativ orijentiran na mržnju povećava, posebno tokom izbornih perioda", kaže Šiljak, dodajući da su „crvenom zastavom“ označili internetsku stranicu dnevnih vijesti Faktor zbog „objavljivanja dezinformacija“.

U izveštaju pod nazivom „Štetni narativi tokom izbora", koji je objavio Mediacentar Sarajevo, analizirano je kako su mediji pratili kampanju u vrijeme općih izbora u BiH 2022. godine. U izvještaju se među izvorima pristrasnog medijskog izvještavanja nalaze i STAV i Faktor. Navodi se i da su glavne mete ta dva medija bile oporbene stranke i bivši članovi SDA.

Upućeni tvrde da se STAV financira iz anonimnih izvora, jer novac od reklama nije dovoljan za pokrivanje troškova već sada velike redakcije. Novinar Can Ertuna navodi da je etički problematično što medije – koji bi u ime javnog interesa trebali nadgledati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast – vode konglomerati koji dobivaju javne tendere. On dodaje: „Medijske kuće zapravo imaju poslovne odnose s institucijama koje bi trebale u ime društva preispitati. Zato se postavlja ozbiljno pitanje: u kojoj mjeri takav zadatak one mogu ispuniti."

Mehmet Cengiz i Utku Gök, menadžeri Cengiz Holdinga za Bosnu i Hercegovinu, nisu odgovorili na zahtjev DW-a da o svemu ovome daju svoj komentar.