Turske igre u BiH

Uz prigodan koncert pod nazivom “Junačke pjesme” u Sarajevu je, u gradskoj Vijećnici, 14. lipnja obilježena 2. godišnjica od sprječavanja pokušaja puča protiv Vlade Recepa Tayyipa Erdogana. Svoju podršku “bratskom” turskom narodu prisustvom su iskazali i predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, kao i kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za bošnjačkog člana Predsjedništva Šefik Džaferović, ali i reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein Kavazović.

Dok su neki slavili, neki su se pakirali. Dr. Jared O’Neil Bell i dr. Mojmir Sabolovič donedavno su bili profesori na Međunarodnom (turskom) sveučilištu u Sarajevu (IUS). Nekoliko dana nakon što se nisu pojavili na ceremoniji dodjele počasnog doktorata Erdoganu, tokom njegovog boravka u Sarajevu, gdje je krajem svibnja prisustvovao kongresu Unije europskih demokrata Turske (UEDT), odnosno vlastitom predizbornom skupu, Bell, Sabolovič i još dvojica stranih profesora obaviješteni su da im ugovori neće biti produženi.

"U svjetlu događanja u Turskoj, te skupa u sarajevskoj Zetri (u svibnju ove godine), na društvenim mrežama sam podijelio BIRN-ov tekst o tome kako nekim novinarima nije omogućen pristup događaju... Također sam podijelio i tekst o problemima, hapšenjima, sa kojima se susreću akademski radnici i novinari u Turskoj. Očito je da je to ‘potpalilo’ i moj otkaz”, kaže za Deutsche Welle američki prof. Jared Bell, koji je na IUS-ovom Fakultetu menadžmenta i javne uprave radio na oblastima ljudskih prava, diplomacije, izgradnje mira, rješavanja konflikata, te tranzicijskoj pravdi.

Ateist = anti-islam?

Njegov češki kolega, prof. Mojmir Sabolovič, stručnjak za više predmeta iz oblasti financija, još uvijek ne razumije zašto je otpušten? “Dekan fakulteta Sencer Yeralan samo mi je rekao da moj ugovor neće biti produžen, ali da ne zna zašto”, kaže Sabolovič. Dodaje kako se dekan raspitao kod predsjednika Upravnog odbora IUS-a Hasana Toplogua, koji mu je, navodno, rekao kako je “to njegova odluka, jer je Sabolovič anti-musliman”.

"To je potpuna besmislica. Ja sam iz Češke u kojoj su 80 posto građana ateisti. Tipični sam istočnoeuropski ateist, produkt komunističke Čehoslovačke i više od četiri godine, koliko sam radio na IUS-u, sam to ponavljao”.

Uprava IUS-a pak tvrdi da nekim stranim profesorima "nije produžen ugovor zbog ekonomskih razloga i zbog isteka radnih dozvola”. "Uslijed globalnih trendova u regiji i u BiH i činjenice da je došlo do ekonomskih promjena, Međunarodno sveučilište u Sarajevu (IUS) je prihvatio izazov vršenja nužnih u cilju postizanja daljeg napretka kada je riječ o visokom obrazovanju u BiH”, navedeno je u pismenom odgovoru IUS-a.

Naglašeno je, također, da “politički stavovi ne igraju, niti su igrali, niti imaju bilo kakvu ulogu u procesu odlučivanja o broju akademskog osoblja nego su oni zakonske i ekonomske prirode tržišta kako u BiH tako i u regiji”.

Ili si s režimom, ili protiv njega

U IUS-u kažu i kako na društvene mreže nemaju "utjecaja ni kontrole”, s obzirom na to da je netom prije otkaza, te nakon što se nisu pojavili na dodjeli počasnog doktorata Erdoganu, a što je za osoblje IUS-a u cirkularnom pismu bilo naglašeno “obaveznim”, te nakon što je Bell podijelio dva javna, novinska teksta na svojim društvenim mrežama, protiv njega, kako kaže, pokrenuta prava hajka na tim istim mrežama. Studenti su ga kroz postove, čije kopije je prof. Bell sačuvao, optužili za “blasfemiju protiv Erdogana”, pozivajući upravu sveučilišta da njega i „slične njemu" odmah odstrane s fakulteta.

"Ono što se događa na IUS-u u potpunosti odražava situaciju u Turskoj - oni koji se ne slažu s režimom su obilježeni, otpušteni, izopćeni... IUS ima još jedan, gotovo Orvelovski element, imajući u vidu činjenicu da postoje studenti, pa čak i akademsko osoblje, koje ‘špijunira' ostale i izvještaje podnose Upravnom odboru u Istanbulu, pa čak i direktno Vladi u Ankari. Jedan od studenata koji je žestoko pisao protiv mene mi je čak rekao da je morao, jer su na njega vršeni pritisci”, kaže Jared Bell.

Mojmir Sabolovič, ali i Bell, također navode kako im je često prigovarano da postavljaju previsoke standarde i da strani (zapadni) profesori od studenata traže “previše”. Takve primjedbe, dodaju, imala je i turska Vlada, koja bi im onda zamjerala da su anti-turski ili anti-islamski profilirani. Činjenica je, kažu oni, kako je IUS osnovan kao tursko sveučilište pro-zapadnog stila, no da su znanstveni standardi počeli opadati od 2016. godine, od kada su promijenjena čak četiri rektora, te da je primjetan sve jači politički utjecaj.

Porast turskog utjecaja u BiH

“IUS radi pod maskom međunarodnog sveučilišta s različitim fakultetima i studentskim asocijacijama, ali to, zapravo, nije. IUS je politički projekt, svojevrsna ispostava AKP-ove neo-otomanske propagande u BiH”, tvrdi prof. Bell.

Prema mišljenju Srećka Latala, regionalnog urednika BIRN-a i političkog analitičara, evidentno je da se politika Recepa Tayyipa Erdogana, unazad dvije godine, poprilično miješa u neke unutrašnje stvari kako BiH, tako i ostalih balkanskih zemalja.

"Turska u zamjenu za svoju političku, financijsku i svaku drugu podršku u BiH i, prije svega, Bošnjacima, traži od Bošnjaka da slijede određene zahtjeve Turske po pitanju ukidanja organizacija za koje se smatra da su povezane sa Fethullahom Gülenom, bez da se daju bilo kakvi konkretni dokazi da su te organizacije zaista povezane s njim i bez bilo kakvih dokaza da se ta Gülenova organizacija zaista bavi terorističkim aktivnostima”, kaže Latal za Deutsche Welle.

Po mjeri turskog i bošnjačkog lidera

Odnos između bošnjačkog i turskog političkog rukovodstva, prema njegovom mišljenju, se, prije svega, “bazira na odnosu između turskog predsjednika Erdogana i bošnjačkog lidera Bakira Izetbegovića.

"U posljednjih nekoliko godina, točnije od pokušaja puča u Turskoj, to je još više intenzivirano, jer takva situacija odgovara i turskom i bošnjačkom rukovodstvu”, kaže Latal i pojašnjava da “s jedne strane Erdogan očito pokušava Tursku uspostaviti kao novu/staru regionalnu silu koja je članica NATO-a i ima još uvijek službeno opredijeljeno mišljenje ka EU, međutim, upravo zbog sve većeg slabljenja snaga privlačenja EU i sve veće krize unutar Unije, Turska se sve više okreće prema nekim svojim vlastitim interesima - približava se Rusiji na primjer”.

U BiH je sve snažniji utjecaj AKP-a, tvrdi prof. Jared Bell, a Turska se prema BiH postavila kao “veliki brat”. Srećko Latal se slaže s tim dodajući kako je to, na neki način, “logičan slijed događaja... i rezultat sve većeg slabljenja prisustva EU i Amerike na Balkanu”.

Opasna situacija!

"Ovakva situacija sigurno nije dobra ni za BiH, niti za bilo koga drugoga jer i BiH i ostatak Balkana su svakog dana sve više i više arene u kojima se sve više događaju i odigravaju sukobi velikih regionalnih i globalnih sila i to, vidjeli smo kroz historiju od 1914. do 1991. godine, nije dobro ni za BiH, niti za Balkan, a ni za ostatak Europe”, zaključuje Latal.

Ovakva regionalna i globalna situacija, smatra on, samo dolijeva ulje na vatru već “postojećoj nestabilnosti, napetostima i političkim sukobima u BiH”. EU je, dodaje, imala mogućnost, i nada se da još uvijek ima mogućnost, da “stabilizira čitav Balkan kroz priču europskog proširenja, jer ta priča nije bitna toliko za reforme ili ekonomski razvoj, koliko je bitna za priču nacionalnih ideja” o “velikim” državama na Balkanu.

“Ako iz konteksta tih starih balkanskih duhova izvučemo priču europskog proširenja, onda će sve te nacionalističke tendencije ići u pravcu unilateralnih inicijativa za promjenu granica koje će prije ili kasnije završiti novim sukobima!”, upozorava Latal.