Zauvijek lockdown?

U Njemačku je prije neki dan stiglo proljeće. Ljudi su u ovim iznenadno toplim danima pohrlili van, da uživaju u toplom vremenu i suncu. A policija je imala pune ruke posla. Morala je podijeliti gomilu kazni zbog kršenja korona-mjera: nenošenja maski ili većih okupljanja.

Ovo je već drugi proljetni lockdown u Njemačkoj. I dok se na sunčano proljeće prošle godine gledalo kao na „nebesku utjehu“ za odricanja, kako je to tada rekao psiholog, istraživač trendova i politički savjetnik Stephan Grünewald – proljeće 2021. sa „svojom vitalnom snagom“ djeluje potpuno drugačije.

„Slobodni prostor postao je apsolutna praznina"

Grünewald redovito provodi ispitivanja za studiju Rheingold-instituta. Danas kaže da se raspoloženje promijenilo. Ljudi su umorni. Oni bi ponovo na slobodu – na druga područja života. Ali, ona su blokirana zbog lockdowna. Kaže kako je zadatak politike pobrinuti se da situacija ne sklizne u anarhiju.

Prvi lockdown je mnogima omogućio da konačno obave zaostale poslove u kući, ali sada je popis neobavljenih stvari prazan, kaže Grünewald. „Slobodni prostor postao je apsolutna praznina." Svakodnevica je postala beskrajna zavrzlama, a ono što je ljudima neophodno je „dobro utemeljena perspektiva“.

Rastuće nestrpljenje

Ali, politika na kraju mora i dalje produžavati lockdown. „Imali smo lockdown u studenome, pa je produžen do prosinca, pa do siječnja, veljače, a sada i do ožujka. Nema nikakvog jasnog cilja", kritizira liječnik intezivne njege Uwe Janssens u intervjuu televiziji n-tv. Janssens je također glavni tajnik Njemačkog društva za internističku intezivnu i urgentnu medicinu. On bi trebao zvučati zadovoljnije, s obzirom da zdravstveni sustav do sada nije dostigao kritičnu točku opterećenja.

Također i aktualne ankete pokazuju potrebu za akcijom. Srednja Njemačka je proteklih mjeseci bila žarište pandemije. I upravo tu bi oprez i zabrinutost trebali biti posebno veliki. No prema jednoj aktualnoj anketi javnog servisa MDR u tom dijelu Njemačke dvije trećine građana je nezadovoljno korona-politikom. Prije svega im nedostaju plan i perspektiva, piše MDR. Također se navodi da je sve manja spremnost ljudi da se pridržavaju mjera.

Ekstremne pozicije i dezorijentiranost

Politička komunikacija više ne funkcionira, kritizira Grünewald. S jedne strane se poziva na što brži izlazak iz lockdowna, a s druge se želi produženje lockdowna tako dugo dok se broj zaraženih ne približi nuli. „Ova ekstremna gledišta dovode do toga da ljudi postaju dezorijentirani.“ Neophodno je da zacrtani ciljevi izgledaju dostižnima. U protivnom se ostavlja dojam da se nikad više neće izaći iz ove situacije.

Grünewald pri tom još skicira i podjelu društva – i to kao posljedicu „forsirane komunikacije straha". A ona je kod nekih dovela do povećane osjetljivosti. Drugi pak reagiraju otupljenošću prema devizi – brojke su u stvari strašne, ali ljudi sebe vide kao potencijalno neranjive – korona pogađa nekog drugog.

Ovisnost od naroda

Političari ovise o suradnji naroda u provedbi mjera za zaštitu od korone. Kancelarka se često u svojim govorima na to pozivala – pohvalama, upozorenjima ili molbama.

Mnogi su, kaže Grünewald, u nekoj vrsti „birokratskog prihvaćanja svega, bez protivljenja“. Ali ako hoćete ohrabriti ljude da surađuju, da daju svoj doprinos, onda se plan otvaranja ne bi trebao zasnivati samo na kada?, već bi se moralo odgovoriti i na pitanje kako?.

Također su važni „jasnost i usuglašenost", kaže Grünewald s pogledom na 3. ožujka i novi odlučujući sastanak kancelarke Merkel s vodećim političarima iz saveznih pokrajina.

Još uvijek bez jedinstvenog plana

Ali, diskusije idu u prilično različitim pravcima. Ovih dana je teško sve pratiti. Ima saveznih pokrajina koje su već razradile plan izlaska iz krize, koji se orijentira prema vrijednostima incidencije. Druge žele uključiti više kriterija, poput opterećenosti zdravstvenog sustava, R-vrijednosti i napretka cijepljenja. U međuvremenu postoje razmatranja i za mješovite forme i one za otvaranje klastera.

Pored toga postoje još potpuno drugačija mišljenja, kao pokušaj berlinskih liječnika, tj. šefova tamošnjih zavoda za javno zdravstvo. Oni predlažu diferenciranje prema starosnim grupama. Jer, vrijednosti incidencije, prema njihovom mišljenju, ne odražavaju stvarnu sliku zato što ovise o kapacitetima i volji za testiranje.

Njemačka vlada ne želi jo-jo politiku

Njemačka još uvijek nije toliko odmakla sa cijepljenjem kao Velika Britanija, u kojoj je u međuvremenu cijepljen svaki treći građanin. S obzirom na ponovo rastući broj zaraženih, opasnost od trećeg vala je realna. I u kabinetu kancelarke zabrinutost je velika.

I upravo zbog toga njemačka vlada želi nastaviti svoj oprezni kurs. Glasnogovornik njemačke vlade objavio je njen cilj: „Ono što otvorimo, to želimo tako i održati. Nitko ne želi popuštanja koja će ponovo morati biti povučena i za posljedicu imati zatvaranje."

Kako stvari stoje čini se da neće uskoro doći do popuštanja mjera za suzbijanje pandemije. Ali, proljeće je tek počelo.