Zaustavljena pomoć projektima u RS

O stanju u BiH i eventualnim sankcijama političkim liderima u ovoj zemlji, prvenstveno Miloradu Dodiku (SNSD), ministri vanjskih poslova Europske unije raspravljali su u paketu s krizom u Ukrajini. Prije njene eskalacije protekle noći, ruskim priznanjem neovisnosti dviju samoproglašenih republika, postojale su naznake da bi EU mogao ostati fokusiran na krizu u BiH. Nakon ovog događaja, dio analitičara vjeruje da bi se kriza u BiH mogla produbiti, s obzirom da je Zapad svu svoju diplomaciju usmjerio na Rusiju.

Sankcije na čekanju

Ipak, EU ima spremne političke sankcije, ali se one za sada neće koristiti, potvrdio je to visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

„Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i specijalnom predstavniku EU-a u naporima da olakšaju posredovanja i pokušaju provesti izbornu reformu i amandmane na Ustav, koji bi mogli popraviti funkcioniranje države", rekao je Borrell, upozorivši da su svi scenariji na stolu, ali da su sankcije posljednja opcija.

„Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži. To uključuje financijske i restriktivne mjere. Ali te su mjere posljednje. Nadamo se dogovoru između strana kako bi se mogli održati izbori", naglasio je Borrell.

A zbog izbora i izmjena Izbornog zakona BiH, pored Mađarske, koja je najavila da će biti protiv sankcija Dodiku, podrške nije bilo ni od Hrvatske, koja i dalja zastupa stav da bi eventualne sankcije mogle samo radikalizirati situaciju u BiH i ugroziti napredak u pregovorima oko Izbornog zakona. Čelni ljudi Hrvatske u nekoliko navrata su naglasili da s postojećim Izbornim zakonom Hrvati u BiH ne žele sudjelovati na izborima.

Dodik: „Pogrešna politika Njemačke“ 

S druge strane, službena Banja Luka se obrušila na njemačku šeficu diplomacije Annalenu Baerbock, koja već neko vrijeme zagovara uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

„Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke ostrašćena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška takve vrste politike i takvi neartikulirani likovi su veoma opasni za globalnu politiku“, rekao je Dodik, očekujući da će se sastati s Baerbock za vrijeme njenog najavljenog posjeta Sarajevu.

„Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima", kaže Dodik, vidno nezadovoljan što je on tema jedne od najznačajnijih sjednica EU-a. Pored toga Dodik kaže da, ako dođe do sankcija, RS će kroz odlučivanja na državnoj razini blokirati sve razvojne projekte u Federaciji BiH.

Suzdržana od sankcija bila je i Slovenija, čiji su politički predstavnici ranije naglašavali značaj dijaloga, umjesto sankcija. „Vodila se uopćena rasprava, bez konkretnih odluka. Što se tiče slovenskog stava, više puta sam isticao potrebu deeskalacije retorike, odnosno rasprave, koja omogućava suglasnost svih nacionalnih zajednica u BiH. Taj stav sam ponovio i danas u okviru svog izlaganja", rekao je Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije.

Blokada novca za RS

Pored Njemačke, nezadovoljstvo retorikom i potezima Milorada Dodika ne krije ni Austrija. Njezin ministar za europske i međunarodne poslove Alexander Schallenberg kaže da će posljedica sigurno biti, ako se nastavi ovim putem.

„O povlačenju iz pravnih institucija, iz vojske i sigurnosnih snaga nema se što raspravljati. To ne može. Oprostite što sam ovako direktan i otvoren, ali za nas u Austriji ovo je vrlo važna tema. Dobro ćemo razmisliti o reakcijama. Već zadržavamo značajan iznos sredstava i nastavit ćemo to činiti. Ako Republika Srpska ne pokaže interes za očuvanje integriteta zemlje, onda će definitivno osjetiti posljedice“, kaže austrijski šef diplomacije.

Pored upozorenja iz EU-a o rastućoj nacionalističkoj retorici i separatističkim težnjama, od europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija stigla je konkretna reakcija. Europska komisija će uvjetovati isplatu novca Bosni i Hercegovini za važne projekte. A taj uvjet se odnosi na povratak dužnosnika Republike Srpske u državne institucije.

„Europska komisija primila je zahtjeve za podršku Europske unije za projekt koridora 5C, uključujući i dva projekta koji se nalaze na teritoriju Republike Srpske. Sporazumi za ova dva projekta iznose 600 milijuna eura, ali će se taj novac isplatiti tek nakon što državne institucije profunkcioniraju", naveo je Varhelyi nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a na svom Twitter profilu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu