Strah od daljnje diskriminacije uoči novih pregovora u BiH

Uoči nove runde pregovora, lider „hrvatske nacionalističke stranke HDZ" Dragan Čović sada tvrdi da će Venecijanska komisija podržati njegove prijedloge, piše u uvodnom dijelu teksta, te se ističe da je HDZ predložio formiranje izbornih jedinica prema etničkim kriterijima i uvođenje elektora.

„Ovim modelima HDZ želi osigurati da ubuduće hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva BiH mogu birati samo Bosanci i Hercegovci koji se izjašnjavaju kao Hrvati, jer je trenutno moguće da i drugi Bosanci i Hercegovci glasaju za hrvatskog člana“, podsjeća autorica teksta.

Međutim, kako se navodi dalje, nije moguće razjasniti slaže li se Venecijanska komisija zapravo s modelima HDZ-a. Na višestruke upite Standarda, kako piše u tekstu, njen glasnogovornik Panos Kakaviatos je odgovorio: "Razgovori Venecijanske komisije su povjerljivi i Komisija generalno ne komentira pitanja koja su izvan okvira objavljenih stavova i pojašnjenja."

Neusuglašenost sa standardima i uloga Marija Pejčinović Burić 

Eric Nelson, američki veleposlanik u BiH na odlasku, kako piše bečki list, unio je dodatnu konfuziju rekavši da je predložene modele HDZ-a odobrila Venecijanska komisija, ali da oni ne zadovoljavaju standarde. 

Navodi se i stav politologa Suada Arnautovića, člana Izborne komisije, koji ističe da najnoviji prijedlozi HDZ-a nikako ne bi doveli do provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava, koji je u nekoliko presuda naveo da je potrebno promijeniti Ustav BiH, čime bi se okončala diskriminacija Židova, Roma ili drugih manjina i onih građana koji se ne žele „etnički“ definirati.

U članku austrijskog lista se tematizira i uloga Marije Pejčinović Burić, glavne tajnice Vijeća Europe, uz napomenu da je Venecijanska komisija stručno tijelo i dio Vijeća Europe. Pejčinović Burić je „i sama Hrvatica iz Hercegovine. Kao političarka HDZ-a, bila je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, a pripada i sestrinskoj stranci bosanskog HDZ-a. Unatoč ponovljenim upitima Vijeću Europe o tome je li gospođa Pejčinović Burić i dalje članica HDZ-a i na novoj funkciji, Standard nikada nije dobio odgovor iz ureda za odnose s javnošću Vijeća Europe."

Utjecaj iz Zagreba

U nastavku teksta u Standardu se tematizira i posjet Angeline Eichhorst iz Europskog odjela službe za vanjske poslove Unije hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ), koji je uslijedio nakon neuspjeha pregovora u Neumu.

„S obzirom na pregovore, mjesecima je jasno da Eichhorst promovira zabrinutost HDZ-a. To bi moglo imati veze i sa činjenicom da hrvatski predstavnici lobiraju unutar institucija EU-a za svoje etno-političke teme u susjednoj državi i očito su uspjeli uvjeriti neke druge EU-Europljane."

Nakon toga se ističe kako Hrvatska nema nikakvo pravo na miješanje u politička događanja u BiH, što je, kako piše Standard, sadržano u Dejtonskom mirovnom sporazumu: „Prvi članak tog ugovora kaže da će ´strane bez rezerve prihvatiti suverenu ravnopravnost ostalih´ i da će se suzdržati od bilo kakvih mjera protiv ´političke neovisnosti Bosne i Hercegovine´. U to vrijeme, 1995. godine, ugovorne strane su bile Hrvatska i Jugoslavija (čiji je pravni nasljednik Srbija). Razlog za ovaj pasus je bio očigledan: upravo zato što su se Srbija i Hrvatska masovno miješale u unutarnju politiku BiH, pa čak i htjele uništiti tu državu i podijeliti ju među sobom, mir je bio i jest moguć samo ukoliko one prestanu s tim."

Konstitutivni narod

Zanimljivo je da predstavnici EU-a danas očito promoviraju uplitanje Hrvatske, a  Hrvati u BiH nisu manjina, već su u Ustavu ukorijenjeni kao "konstitutivni narod", navodi se u tekstu. Intervencija Hrvatske, piše dalje Standard, stoga „nije u pomaganju progonjenoj manjini u susjednoj državi, već prije potkopavanje suvereniteta jedne države."

„U ostatku EU-a, s druge strane, ima diplomata i donositelja političkih odluka koji smatraju da HDZ-u treba ´dati nešto´ da bi on odustao od politike blokade. Međutim, u dosadašnjoj politici HDZ-a nema naznaka da bi i ova pretpostavka mogla biti točna. Mogućnosti blokade i veta desetljećima su za HDZ bile osnova osiguravanja vlasti u institucijama."

Potom se konstatira da su Hrvati u BiH „ponekad čak i nadproporcionalno zastupljeni". HDZ je na posljednjim izborima, navodi se, osvojio gotovo 15 posto glasova u Federaciji BiH i devet posto na državnoj razini, ali u FBiH „ima skoro trideset posto učešća u vlasti i četvrtinu zastupnika u Parlamentu FBiH. Na državnoj razini tri od deset ministarstava pripadaju ovoj stranci. U javnim institucijama - primjerice na televiziji - brojne ključne pozicije rezervirane su za Hrvate."

Danas, međutim, navodi se u Standardu, nacionalistički Hrvati u BiH prijete da će obnoviti strukture Herceg-Bosne ako ne ostvare željene političke ciljeve, što se dogodilo i nedavno nakon neuspjelih pregovora u Neumu. HDZ u Mostaru, piše dalje, svakako može računati na podršku sestrinske stranke u Zagrebu.

Stranci uhvaćeni u etno-logiku

„Predsjednik HDZ-a Dragan Čović, pronicljivi strateg, i za vrijeme rata bio je direktor firme Soko. U dokumentu s njegovim potpisom iz 1993. godine bošnjačkim prisilnim radnicima naređen je dolazak na rad u firmu Soko iz zloglasnog logora Heliodrom, u kome su zatvorenici redovito bili zlostavljani i mučeni. Sam Čović kaže da se uvijek ponašao časno i da u ratu nitko nije radio za novac. Čović je dugi niz godina politički saveznik sa separatističkim nacionalistom iz reda bosanskih Srba Miloradom Dodikom i njegovom strankom SNSD, koji želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu. Ova politička veza je sada, nakon što su pregovori u Neumu propali, ponovo ojačana“, piše u tekstu austrijskog glasila.

S druge strane nacionalističkog političkog spektra, pojašnjava se dalje u tekstu, nalaze se one snage koje žele stvoriti europsku ustavnu državu u kojoj bi se svi građani tretirali jednako i zaštitila njihova kulturna raznolikost. A potom se konstatira i da je to vrlo teško postići, s obzirom na poslijeratni ustav i nedostatak većine za takav društveni model.

„Ove progresivne snage ni pod kojim okolnostima ne žele dozvoliti dalje etničko razdvajanje u BiH. No, glasove ovih građanskih snaga često nikako ne slušaju međunarodni predstavnici, jer su stranci često uhvaćeni u etno-logiku koja je u ratu postala dominantna", zaključuje se u tekstu bečkog Standarda.

Pripremio: Faruk Šabanović

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu