Zannier: 'Srbija bi mogla biti iskreni posrednik u Ukrajini'

Talijanski diplomat Lamberto Zannier je od 2011. glavni tajnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Prije toga, od 2008. do 2011. bio je posebni izaslanik UN-a na Kosovu, a od 2002. Do 2006. je bio direktor Centra za prevenciju sukoba OESS-a.

DW: Srbija službeno 1. siječnja preuzima predsjedavanje OESS-om. Često se čuju kritike zbog bliskih veza Beograda i Moskve, ali neki poput njemačkog zastupnika Dietmara Nietana (SPD) smatraju kako bi baš zbog toga Srbija mogla biti most između Rusije i Zapada. Kako to može koristiti organizaciji OESS?

Lamberto Zannier: Slažem se da pomaže ako imate dobre odnose sa svima. Vidjeli smo kako se Švicarska, kao neutralna zemlja, tijekom svog predsjedavanja pozicionirala između dvije strane i pokušala posredovati u pronalasku rješenja. To svakako nije lako jer se tako žale i sa jedne i sa druge strane. Ali tako se stvara prostor za nekakav doprinos. Moj je dojam kako je Srbija jednako podesna: ona je veoma angažirana na europskom putu uz tradicionalno jake veze sa Moskvom. To su pozitivni elementi na temelju kojih Beograd može preuzeti ulogu iskrenog posrednika. Naravno, Srbija i sama ima iskustvo s regionalnim sukobima i njihovim posljedicama. Zemlja je morala naučiti neke gorke pouke koje sad može primijeniti u drugačijem kontekstu.

Koliko je važno tko predsjedava Organizacijom? Što Srbija u toj poziciji može uraditi ili promijeniti?

OESS je organizacija koja počiva na načelu konsenzusa: kada se odlučuje, svi moraju biti suglasni. Predsjedatelju to može ponekad biti ograničenje i izvor frustracije, ali ta pozicija donosi i važnu ulogu političkog vodstva u Organizaciji. To je dobra prilika, posebno u situacijama velike polarizacije kao što je ova, da se djeluje kao medijator od povjerenja i da se rješavaju problemi koji su na stolu.

Bivši ministar vanjskih poslova Srbije, Vuk Jeremić je koristio poziciju predsjednika Generalne skupštine UN kako bi u više prilika tematizirao problem Kosova. Očekujete li da će to Srbija činiti i u OESS-u?

Kada se birao predsjedavajući za slijedeću godinu, bilo je rasprava i zabrinutih izjava zbog uloge koju Srbija ima u regiji, na primjer u odnosu prema Kosovu. Mislim da su nedoumice otklonjene tako što su se Srbija i Švicarska dogovorile kako će na neki način zajednički djelovati i da će podijeliti nadležnosti. Švicarci će se i tijekom predsjedavanja Srbije na visokoj razini baviti regijom Zapadnog Balkana i misijama OESS-a u tom području. To će na neki način omogućiti Srbiji da se distancira od regionalnih problema iz očišta predsjedavajuće države i olakšati suradnju država regije sa Srbijom na čelu organizacije.

Vratimo se Ukrajini kojom će se Beograd najviše i morati baviti. Na posljednjem ministarskom sastanku je OESS opet dobio jednoglasnu podršku mirnom rješenju. Međutim, i dalje se vode borbe. Zašto?

Već smo vidjeli poboljšanje na terenu. Bilo je brojnih kršenja dogovorenog prekida vatre posljednjih mjeseci, ali u posljednjih nekoliko dana je situacija poboljšana što nam ulijeva nadu. Za OESS ključna ostaje primjena političkog procesa koji je počeo u Minsku kao i uloga trojne Kontaktne skupine. U prvom planu je obustava borbi, ali i povlačenje borbenih jedinica, razmjena zatvorenika i slično. Imamo ljude na licu mjesta koji surađuju sa obje strane i prate primjenu dogovora. Učinkoviti prekid vatre bi otvorio prostor za dalji angažman.

Ipak, vi ste načelno podršku dobili još prije osam mjeseci i to od Ukrajine, Rusije, SAD i EU. Zašto je mirovni angažman od tada bio bezuspješan?

Mi ne možemo silom nametnuti mir, nego samo stvoriti pretpostavke. OESS djeluje dvojako: politički i na terenu gdje imamo mandat da promatramo i izvještavamo. Ali nemamo direktan nadzor nad upotrebom oružja. Ključni igrači imaju utjecaj na događaje i morat će uraditi svoj dio posla. OESS može posredovati, ali glavni čimbenici moraju doprinijeti smirivanju sukoba.

Njemački diplomata Wolfgang Ischinger koji je i posebni izaslanik OESS-a za Ukrajinu, smatra kako se mora naći rješenje u kojoj niti jedna strana ne bi ispala gubitnikom. Kako bi uopće moglo izgledati takvo rješenje?

Ja ne mogu predlagati rješenja, ali se slažem s Ischingerom: ključno je u međunarodnim pregovorima pronaći konstruktivna rješenja koja neće poniziti niti jednu stranu u sukobu.

Ipak, takvo rješenje se teško može zamisliti jer je malo vjerojatno kako će Putin vratiti Krim Ukrajini, niti će Kijev pristati na aneksiju.

Pitanje Krima ostaje na agendi i očigledno je da neće biti lako s obzirom na ogromne razlike. U kontekstu OESS-a, ovo pitanje se redovno pojavljuje.

Vaša prethodna dužnost bilo je predstavljanje organizacije Ujedinjenih naroda u Kosovu. Tamo bi se moglo reći da je nastupilo razdoblje zamrznutog sukoba u kojem se teško nadzire konačno rješenje. Čeka li dijelove Ukrajine isti scenarij?

Na početku zamrznutog sukoba nitko ne može reći da li će taj sukob ostati zamrznut ili neće. Ali ima elemenata koji ukazuju da kako bi problem mogao ostati na stolu duže vrijeme. To je zabrinjavajuće.

Osim oružane borbe, u jeku je i rat sankcijama. Kako to utječe na mirovne napore?

Sankcije svakako imaju utjecaja, kao što ga imaju i svi procesi povezani s krizom kojom se upravo bavimo. Sankcije pojačavaju podjele koje imamo u okviru OESS-a. Neke države članice su uvele sankcije jer tvrde da je Rusija – članica koja je protiv koje su proglašene sankcije – prekršila temeljna načela.

Da li mislite da sankcije otežavaju rješenje ukrajinske krize?

Sankcije nisu dio politike OESS-a i o njima ova organizacija ne raspravlja. Tim pitanjem će se morati baviti države koje su uvele takve mjere.