EULEX može početi djelovati

Misija ce biti raspoređena na cijelom teritoriju, iako ne s punim kapacitetom, pojasnio je šef misije, bivši zapovjednik KFOR-a, francuski general, Yves De Kermabon . EULEX trenutno broji oko 1.300 policajaca, sudaca, tužitelja i carinika, a njegovo kompletiranje se očekuje za četiri mjeseca, kada bi misija trebala brojati oko 1.900 članova. Njima će pomagati i oko 1.200 domaćih službenika. Iako je misija europska, njoj će se pridružiti i osamdesetak Amerikanaca.

Odlazi UNMIK

"Od utorka na ulicama Kosova neće biti policije UNMIK-a, pošto odgovornost preuzima misija EULEX-a", najavio je glasnogovornik UNMIK-a, Aleksandar Ivanko. Europska misija će od UN-ove administracije preuzeti dužnosti i obveze policije, sudova i carina. Glasnogovornica Karen Limdal kaže kako će misija početi s radom u 35 policijskih postaja, u okružnim sudovima i Vrhovnom sudu Kosova te na graničnim prijelazima. Na sjever Kosova, nastanjen većinom Srbima, na početku će biti poslano oko 100 policajaca, sudaca i carinika. Bit će to najbrojnija dosadašnja misija Europske Unije, ali ona nije po volji niti jedne strane - srpske niti albanske.

Srbija pristala, kosovski Srbi protiv

Kosovski Srbi su ljetos prikupili preko 70.000 potpisa protiv nje, uz obrazloženje kako će EULEX raditi na daljnjem učvršćivanju neovisnosti Kosova i njegovom definitivnom udaljavanju od Srbije. Dugo je protiv misije bila i srbijanska vlada, ali je na njezino raspoređivanje pristala tek nakon dogovorenog plana od šest točaka s izaslanicima glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona. Dogovor predviđa poštivanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, koja Kosovo definira sastavnim dijelom Jugoslavije, odnosno Srbije, kao njezine nasljednice.

Glavni tajnik je prihvatio i zahtjeve Beograda da misija bude statusno neutralna, da ne provodi plan Marttija Ahtisaarija (o nadgledanoj neovisnosti Kosova), dok se kosovskim institucijama onemogućava kontroliranje policije, pravosuđa, carina, te telekomunikacija i kulturne baštine u sredinama sa srpskom većinom.

Kosovska vlada zahtijeva poštivanje suvereniteta

Predstavnicima Srba sjevernog Kosova ni to nije bilo dovoljno pa su najavili kako će bojkotirati misiju. "Mi nećemo demonstrirati niti javno protestirati, ali ćemo EULEX ignorirati, kao da ne postoji", rekao je Marko Jakšić.

Kosovske institucije su se žustro protivile dogovoru između glavnog tajnika i Beograda, uz objašnjenje kako se time gazi suverenitet, teritorijalna cjelovitost i neovisnost Kosova. Kosovsku neovisnost su do sada priznale 53 zemlje.

Sukob Prištine i UN-a

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaçi proglasili su plan „mrtvim“, dok su za pretenzije Beograda o osporavanju neovisnosti rekli kako su to „neostvarivi snovi Srbije“. Ni nakon nekoliko poziva i apela međunarodnih predstavnika, nisu prihvatili plan, pa je sjednica Vijeća sigurnosti morala dva puti biti odgođena.

Priština je tako po prvi put ušla u otvoreni sukob s glavnim tajnikom UN-a i odbila njegove apele. Kosovske institucije sastavile su svoj plan u četiri točke. Zahtijeva se raspoređivanje EULEX-a u skladu s Deklaracijom o neovisnosti, Ahtisaarijevim planom, kosovskim Ustavom i zakonima. U cijelosti se odbija dokument od šest točaka. Institucije su "čvrsto opredijeljene za suradnju s EULEX-om, na cijelom teritoriju i uz poštovanje suvereniteta i integriteta Kosova", te "za suradnju sa SAD-om, EU-om i NATO-om".

Tko je mjerodavan?

Vijeće sigurnosti je napokon (25.11.) usvojilo Izvještaj Ban Ki Moona, utemeljen na dogovorenom planu s Beogradom od šest točaka, ali su u aneksu pridodana i četiri kosovskih zahtjeva, što je otvorilo mogućnost da svaka strana izvještaj tumači onako kako joj odgovara.

Srbija smatra kako „statusno neutralna misija EULEX ostaje pod okriljem UN-a i da će djelovati u skladu s Rezolucijom 1244, dok Priština smatra kako „statusna neutralnost“ znači da ona neće osporiti proglašenu neovisnost.

Zapovjednik Eulexa sluša EU

U svakom slučaju, zbog nejasnoća i protivljenja obiju strana, EULEX se nalazi pred skoro nemogućom misijom. Izvještajem nije razjašnjeno do kraja ni pitanje odgovornosti misije, koja će raditi pod mandatom UN-a, a odgovarati EU-u. "Moj zapovjedni lanac je jasan: on je unutar Europske Unije jer ovo jest misija EU-a. Stoga je moj nadređeni u zapovjednom lancu Javier Solana", rekao je Kermabon, za kosovske medije, ali nije pojasnio koje će zakone primjenjivati njegova misija. Hoće li provoditi šest točaka, koje je predložio glavni tajnik UN-a ili će raditi na temelju zakona i Ustava Kosova?

U svakom slučaju, civilni upravitelj UN-a na Kosovu, talijanski diplomat, Lamberto Zannier, najavio je povlačenje njegove UNMIK-misije, u roku od četiri mjeseca. Ta misija na Kosovu djeluje od 12. lipnja 1999. godine na temelju

Rezolucije Vijeća sigurnosti 1244. Po tom principu, kako se pretpostavlja, djelovat će i misija EULEX, a koliko dugo, za sada nitko ne može pouzdano reći.