Strip-heroji koje je volio Balkan

Superman sa crtežom Starog mosta na prsima. Na mostarski aerodrom je sletio Mister No. Zagor se u Blagaju bori protiv željeznog diva koji izranja iz rijeke Bune. Pored Starog mosta u Mostaru Dylan Dog lista stranice svog stripa. U starom Počitelju misteriozni junaci promatraju Neretvu s kule. Veslajući u kanuu kod Tekije u Blagaju, blizu Mostara, Blek i njegovi pomoćnici suočavaju se s nevoljom koja dolazi...

Znak je ovo da se u Mostaru održava strip-vikend. Četvrti po redu. Međunarodni.

Strip vraća u djetinjstvo

"Brat i ja smo godinama skupljali stripove. Još iz djetinjstva. U vrijeme kada je to bila svakodnevica mladih bivše Jugoslavije“ - govori za DW Asim Hadžimehić, koji je na Mostarski strip vikend došao sa svojim desetogodišnjim sinom. Ovo je prvo pravo upoznavanje njegovog sina sa stripom. „Nažalost, situacija se promijenila. U svemu. Pa i u ovom segmentu", kaže Asim. Omiljeni junak mu je Zagor. Čini se da se sviđa i njegovom sinu Mirzi. „Evo, vidio sam junake o kojima mi je tata pričao. Poznajem Zagora, Bleka i Komandanta Marka. Kupili smo stripove o njima. Baš sam sretan. I volio bih da i moji drugovi počnu čitati ove stripove", kaže Mirza.

Iako ima drugu tradiciju, strip je na području Balkana posljednjih godina zapostavljen. I to je bio jedan od razloga ekipe iz udruženja MoStrip da organiziraju „Mostar strip vikend". Žele svojim primjerom utjecati na promjenu situacije, kada je riječ o stripu. A koliko su uspješni u svojim namjerama govori i činjenica da su na četvrti po redu festival koji je organiziran u ovom bosanskohercegovačkom gradu doveli autore Zagora, Dylana Doga, Spidermana, Texa Willera… Tako su se u Mostaru pojavili majstori crtači koji rade za veliku međunarodnu strip-industriju.

Ujedinjeni kroz crtanje i stripove

Dubravko Šimić je jedan od organizatora susreta crtača stripova i zaljubljenika u devetu umjetnost.

„Ovogodišnji Mostar strip vikend okupio je do sada najveći broj gostujućih strip-crtača - njih 18. Dolaze iz različitih europskih zemalja, najviše iz Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske...", kaže Šimić. Dodaje i kako mladi danas manje čitaju: "Potpuno su posvećeni digitalnim spravama poput smartphonea. A to je šteta, jer osjećaj dok držiš strip u rukama i listaš stranice je nezamjenjiv. U Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, bilježimo negativan trend u kulturi, ali i u pismenosti općenito. Stoga, naša želja je strip-kulturu, koja je nažalost marginalizirana, približiti širem krugu čitalaca. To je jedan šareni svijet, pun uzbudljivih događaja. Nadamo se da ćemo kod starijih probuditi neke uspavane osjećaje, a u mlađima probuditi ljubav za stripove. A usput bar na neko vrijeme ujedinit ćemo Mostar, grad pun podjela", kažu organizatori iz udruženja MoStrip.

Dražen Kovačević je crtač stripa koji je odavno prešao granice Balkana. Radi i za međunarodno tržište, posebno za francusko. Kaže da je u Srbiji strip-kultura koliko toliko očuvana, jer nisu imali velike praznine kao što je bio rat '90-ih u Bosni i Hercegovini i dijelu Hrvatske. „Još se na ulici mogu vidjeti momčići koji mijenjaju stripove. Raspituju se za stara, ali i neka nova izdanja. Broj izdanja, izdavača i prosječna tiraža bilježe rast, pogotovo posljednjih godina", kaže on.

Marijana Aničić-Radić iz Zagreba smatra da se običaj čitanja stripa nakon godina kada je bio skoro zaboravljen, sada polako vraća. „Borba je! Svugdje, pa i na polju očuvanja stripa i kulture čitanja uopće. Ovo je neki vid zabave koji će teško nestati, jer ljudima pruža bijeg od svakodnevice na drugačiji način. Drugačiji od ovog digitalnog doba u kojem živimo. A to ima posebnu čar!"

Crtači originalnog Dylan Doga na Mostarskom strip vikendu

Bivša država, Jugoslavija, bila je najviše vezana uz talijanski strip. Stripovi izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore bili su, a i dan-danas su uvjerljivo najpopularniji stripovi na ovim prostorima. Dylan Dog je jedan od popularnijih.

Marco Mastaraco je ilustrator koji radi naslovnice Dylan Doga u Italiji. Giancarlo Marzano je scenarist koji također radi na serijalu Dylan Dog. Obojica su aktivni sudionici u izradi novih epizoda. "Prvi put sam na Balkanu! Tako ste blizu Italiji, ali evo do sada nisam bio u balkanskim zemljama. Ovdje sam već dobio inspiraciju i vjerujem da će mi ovo iskustvo poslužiti za pisanje nove priče o Dylan Dogu koja će biti upravo ovdje. Tako ste dobro uklopili strip junake u ovdašnje prirodne i historijske znamenitosti, da nemam riječi", govori Marzano.

Dylan Dog, jedan od kultnih talijanskih stripova prošlog mjeseca obilježio je 33. rođendan svoga glavnog junaka. Prvi broj izašao je u Italiji 26. rujna 1986. U bivšoj Jugoslaviji Dylan Dog je izlazio redovito od 1987. do 1991. u izdanju novosadskog Dnevnika. Od polovice 90-ih posebno u Hrvatskoj i Srbiji.

Nakon talijanskog stripa u bivšoj Jugoslaviji najpopularniji su bili francuski humoristični stripovi, poput Asterixa i Taličnog Toma.

Uz domaće i gosti iz Europe i svijeta

Među posjetiteljima su i gosti iz drugih zemalja Europe i svijeta. Jedna od njih je i Belgijanka Marrie Peeters koja je u Bosnu i Hercegovinu došla zbog poslovnih obveza kompanije u kojoj radi, no dva dana je rezervirala za boravak u Mostaru i posjet „Strip vikendu".

„Strip je bitan dio belgijske kulture, kao i grada Bruxellesa. Već 31 godinu imamo muzej stripa u Bruxellesu. A skoro u svakom belgijskom domu su stripovi. Za nas je to potpuno normalno. Mislim da je naš najveći ambasador stripa Tintin. Steven Spielberg je snimio i film „Pustolovine Tintina". Za razliku od mnogih tiskanih listova i magazina, strip se u Europi i dalje dobro drži u borbi protiv svojih elektronskih verzija. Nadamo se da će tako i ostati. Voljela bih da strip na neki način bude nešto što će ujediniti mlade, ali i one starije u ovoj zemlji u kojoj je mnogo toga podijeljeno. Neka vam moja zemlja, Belgija, bude primjer", zaključuje Marrie.

Amerikanac John Harris gledajući stripove predstavljene na Mostar strip vikendu kaže kako je situacija u SAD-u drugačija. „U Americi strip-serijali imaju format od dvadesetak stranica, boju, a i junaci su posve različiti – superheroji s nadnaravnim moćima koji spašavaju svijet. Stoga je za mene posebno zanimljivo posjetiti Strip festival u Mostaru. Posebno mi je zanimljivo kako su autori plakata spojili strip junake s ovdašnjim prirodnim ljepotama. Prepoznajem, naravno Stari most, kao i druge predjele i građevine ovog dijela Bosne i Hercegovine. Zaista originalno!" – kaže Harris.

Hoće li strip preživjeti?

Zahvaljujući stripovima, generacije '80-ih i '90-ih prošlog stoljeća bile su u mogućnosti „suspendirati" stvarnost.

„Opasnost po stripove 'starog kova', u kojima je sve puno avanture i istinske borbe dobra i zla, s univerzalnim porukama iz kojih mlade generacije mogu učiti, je što su zamijenjeni novim, nasilnim žanrovima, s tim što Internet ugrožava klasični karakter stripa. Živimo u digitalnom dobu gdje se strip teško nosi s novim oblicima zabave. Danas je i knjiga marginalizirana, tako da je teško očekivati išta bolje za strip. Nema sumnje da će ova nova tehnička dostignuća itekako ostaviti utjecaja na društvo. Ipak strip neće nestati! A sve je više mladih koji ga prihvaćaju", stav je 87-godišnjeg slavnog crtača stripa Roberta Disoa koji radi još od 1954. godine. I kako kaže, ne namjerava stati. „Toliko toga se može ispričati. I uvijek su to uzbudljive priče!“

Mostarski Strip Festival se tako pobrinuo da neki među naraštajima 2000-ih, koji će listajući zanimljive priče ispričane u oblačićima, urone u te udaljene svjetove, željno iščekujući "nastavak u idućem broju".