Vulin za njemački list o EU-u, Kosovu i Hrvatskoj
14. listopada 2024Potpredsjednik vlade Srbije Aleksandar Vulin dao je intervjuu njemačkom listu Berliner Zeitung uoči samita Berlinskog procesa. U tekstu ga se predstavlja kao „jednog od srpskih političara koji zagovaraju kurs neovisan o Europskoj uniji“ i koji „se smatra prijateljem Rusije“. Zbog toga je novinara zanimalo njegovo mišljenje o tome „jesu li postojali razlozi za rusku invaziju na Ukrajinu koji nisu mogli biti otklonjeni unutar europskog mirovnog poretka?“
Vulin je izjavio: „Europska unija nije stvorila ni europski niti euroazijski mirovni poredak. Da jest, ovaj rat se ne bi dogodio. Rat nije počeo prije dvije godine. Počeo je nakon raspada Jugoslavije, nakon etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj i nakon bombardiranja Srbije 1999.“
On je potom ukazao na „neispunjena obećanja NATO-a da se neće nastaviti širiti na istok“, kao i na „nasilnu promjenu vlasti u Ukrajini“. I dodao da je „priznavanjem Kosova kao neovisne države uništen svaki princip međunarodnih granica – jer, ako srpske granice nisu svete, zašto bi ukrajinske bile svete?“
Pitanje kredibiliteta
Uz napomenu da Vulin „očigledno gaji duboko nepovjerenje prema Zapadu i Europi“, novinara je zanimalo: „Što je za vas EU: organizacija čiji dio želite postati u budućnosti ili protivnik?“
Vulin odgovara: „Srbija je izabrala europski put. To je većinsko mišljenje u srpskoj politici. Ali i u Njemačkoj se često mišljenje političara razlikuje od mišljenja građana. I ja sam euroskeptik, kao i najmanje 30 posto Nijemaca. Kao i milijuni građana EU-a koji smatraju da Europska unija ne bi trebala biti skup teritorija, već zajednica slobodnih nacija.“
Srpski političar smatra da „EU ima problem s kredibilitetom“, da ljudi na čelu Unije „nisu iskreni u vezi proširenja“, te naglašava da „jedanaest godina čekamo da EU ispuni obećanje i osigura normalne uvjete života za srpske zajednice na Kosovu“.
„Samo nam recite: ne želimo vas. Zašto nam stalno postavljate uvjete koje ne možemo ispuniti“, kaže Vulin i dodaje: „EU vidimo kao partnera, ali nismo sasvim sigurni da i EU nas vidi kao partnera.“
Pitanje iskrenosti
Na pitanje „je li sukob Srbije s EU-om prije svega oko prava i uvjeta života srpske manjine u drugim državama ili oko uvjeta koje postavlja Bruxelles, poput završetka bliskih odnosa s Rusijom“, potpredsjednik vlade Srbije odgovara:
„Svakako oboje. Kada je Hrvatska ušla u EU, Srbija joj je mogla postaviti prepreku na tom putu. Mogli smo postaviti uvjete vezane uz srpsku manjinu. Srbija to nije učinila. Zbog mogućnosti pristupanja, Srbija nije slijedila zahtjeve srpske manjine u Hrvatskoj. Vratili su nam tako što je Hrvatska formirala koalicijsku vladu bez sudjelovanja Srba i bez njihove podrške. A Europska unija šuti“, kaže Vulin.
Na pitanje bi li mogao zamisliti ulazak u EU pod uvjetom da Srbija prizna neovisnost Kosova, Vulin naglašava da je to za Srbiju „apsolutno neprihvatljivo“.
Pitanje alternative
Dio intervjua bio je posvećen i predstojećem samitu BRICS-a. „Srbija će sigurno biti u Kazanju“, kaže Vulin. „Bilo bi neodgovorno da ne istražimo sve opcije, uključujući i članstvo u BRICS-u.“ I zaključuje: „Nema sumnje da je BRICS postao realna alternativa Europskoj uniji.“