Vrijedi li što e-pošta "Made in Germany"?

Još od 1949. tajnost telekomunikacije spada u temeljna prava u Njemačkoj. Članak Ustava koji glasi "tajnost pisma, pošte i telekomunikacije je nepovrediva" nije se nikad promijenio.

Kao jedan od najnovijih oblika komunikacije i elektronička pošta bi trebala biti pod zaštitom ustava, jer kako sama riječ govori radi se o "pošti". Dakle, nema potrebe za brigom, jer ako se dosljedno slijedi slovo zakona, i elektronička pošta je zaštićena.

"Nemojte se niti nadati privatnosti!"

S preko 400 milijuna korisnika je Googleov "G-Mail" najkorišteniji servis u svijetu - i u Njemačkoj ovaj internetski div drži 17 posto tržišta. Na njihovoj stranici o zaštiti podataka jasno se ističe kako je sigurnost i zaštita podataka za Google od najveće važnosti i kako "stalno rade" da bi se ta sigurnost još povećala.

No u nedavnim sudskim procesima su odvjetnici Googlea tvrdili upravo suprotno od onoga čime se hvale na internetskoj stranici. Upozorili su kako korisnici G-Maila ne trebaju niti očekivati privatnost: "Tko šalje pismo svom poslovnom partneru, ne treba se iznenaditi, ako ga otvore asistent ili kolega tog partnera. Zato se niti korisnici današnjih servisa za elektroničku komunikaciju preko interneta ne bi trebali iznenaditi, ako tijekom transporta pisma njega ne otvori neki od pomoćnika primatelja, dakle asistent servisa e-pošte."

Strojevi su dovoljni za dosadnu poštu

Google tvrdi da se sve poruke koje su pohranjene na poslužitelju G-Maila automatski provjerava zbog virusa i spamova (neželjene pošte), ali fizičke osobe nemaju pristup sadržaju pošte. Istovremeno, Google priznaje da se automatsko skeniranje koristi i da se među korisnicima ciljano pronalaze osobe koje bi mogle biti zanimljive za nekog proizvođača i njegovu reklamu.

Stručnjak za umrežavanje, Andreas Bogk iz Chaos Computer Cluba, nije iznenađen ovom činjenicom, jer se već dugo zna da Google to radi. "Problem je nastao jer je postalo jasno da servisi za e-poštu imaju pristup sadržaju pošte svojih klijenata." Bogk upozorava kako Google ne zadržava te informacije za sebe, nego ih stavlja na raspolaganje i drugim parterima. Među njih spadaju i državne službe i uvjeren je kako se to odnosi na sve američke servise elektronske pošte.

Reklama za tajnost

Neki stručnjaci misle da se privatnost može bolje zaštiti ako se ne koriste neke američke službe. Nakon što je izbio skandal sa prisluškivanjem službe NSA, čak je i njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich savjetovao korištenje servera koji se ne nalaze u SAD.

Doista, njemački poslužitelji - od Telekoma pa do GMX i Web.de - privlače korisnike obećanjem o "sigurnom" poštanskom prometu i obećavaju šifrirati mailove i tretirati ih prema njemačkim zakonima o zaštiti podataka. Deutsche Telekom je na upit DW-a zajamčio kako "neće slijediti strategiju Googlea" i neće omogućiti pristup stranim službama sigurnosti.

No, stručnjaci ne vjeruju osobito tim jamstvima njemačkih ponuđača. Podsjećaju kako su pisma šifrirana samo u prometu između poslužitelja Telekoma, GMX-a i Web.de, ali ne i kod drugih. Obavještajnim službama kao što je NSA nije osobiti problem nadzirati poštu na određenim čvorištima podatkovnog prometa i iz njega omogućiti pristup i na pohranjenu elektronsku poštu. "Sve je to je marketing. Dobro je što su počeli koristiti šifriranje, ali je to razmjerno slaba zaštita", kaže Bogk. Njegovo mišljenje jest kako ionako "ne postoji 100% sigurni poslužitelj elektronske pošte."