Vojne operacije Zajedničke vanjske i sigurnosne politike

Na neslužbenom sastanku europskih ministara vanjskih poslova, koji se održao sredinom tjedna u Deauvilleu, središte razgovora bilo je jačanje europskih vojnih kapaciteta. Radilo se o tome da se ispita kolika je spremnost pojedinih država članica Unije da sudjeluju u vojnim operacijama u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Europska postrojba za hitnu intervenciju

Kamen temeljac za ovu politiku postavljen je Ugovorom iz Maastrichta 1992. Prve misije započele su prije pet godina, a do sada ih je bilo ukupno 19. Europska unija, kao i NATO, ne raspolaže vlastitim vojnicima ili europskom vojskom. Umjesto toga ona poseže za vojnim snagama država članica, koje samostalno odlučuju o stavljanju vojnika na raspolaganje. 2003. utemeljena je tako misija EUFOR-a s ciljem da provodi mirovne mjere u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. Daljnje akcije provedene su i u Bosni i Hercegovini i u Demokratskoj Republici Kongo. EUFOR pri tome podliježe nadzoru Europskog vijeća, a akcije EUFOR-a koordinira visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, Javier Solana.

Godinama se već planira i jedna europska postrojba za hitnu intervenciju. Cilj je da se u roku od 60 dana za razdoblje do jedne godine u pripravnosti ima 50 do 60 tisuća vojnika. No, dosada je nedostajala spremnost pojedinačnih država članica da na raspolaganje stave odgovarajući udio vojnika i policajaca. Prema mišljenju Solane Europska unija mora brže djelovati: "Jedna od glavnih stvari koju EU mora ostvariti je da djeluje u stvarno vrijeme kada u svijetu postoji neka kriza, neki politički problem. Ako se ne djeluje dovoljno brzo, onda se gubi vrijeme, energija pa i život ljudi."

Jačanje europske obrambene politike

Najmlađa i dosada najveća misija vanjske i sigurnosne politike Europske unije je akcija na Kosovu. Akcija pod nazivom EULEX: oko 1.800 policajaca, sudaca, zatvorskih čuvara i carinika trebaju podignuti jednu multietničku policiju, pravosuđe i civilnu upravu na Kosovu i spriječiti diskriminaciju srpske manjine. Tijekom svoj posjeta Kosovu Solana je sredinom veljače još jednom naglasio: "U razvoju društva želimo zajedno surađivati u svim važnim područjima, politički, gospodarski, i što je za nas veoma važno je poštovanje manjina kako na političkoj tako i na vjerskoj razini." S EULEX-om Europska unija preuzima od UN-a glavnu odgovornost za tu regiju. UN od napada NATO-a na Srbiju 1999. djeluje na licu mjesta. 16.000 vojnika KFOR snaga pružaju potporu europskoj misiji. Akcija EU-a ima određen rok od 28 mjeseci, ali diplomati već računaju s produženjem na pet do deset godina.

Francuska koja predsjedava EU-om navela je kao jedan od svojih prioriteta jačanje europske obrambene politike. Među ostalim Francuska vrši pritisak i za osnivanje Glavnog stožera u Bruxellesu. Dosada postoji pet takvih centara koji stoje na raspolaganju zajedničkim misijama EU-a, među kojima je i onaj u Potsdamu. Trenutačna akcija misije EU-a u Čadu koordinira se na primjer u Mont Valerienu kod Pariza. Predsjedavajući EU-a Nicolas Sarkozy želi poboljšati i financije Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Tijekom svog prvog pojavljivanja pred Europskim parlamentom u srpnju Sarkozy je rekao: "Kako Europa može biti politička moć, koja će glasno govoriti kada nije u stanju braniti se i ne može upotrijebiti odgovarajuća sredstva za svoju obrambenu politiku."

Obrambeno i politički snažna Europa želja je i američke vlade koja više ne želi sama da preuzima ulogu policajca svijeta. To je predsjednik Bush više puta naglasio: "SAD će i dalje podržavati jaku EU, kao partnera u širenju slobode, demokracije, sigurnosti i blagostanja u cijelome svijetu. Želimo jaku Europu."