Vladajuća koalicija u prijeporu oko izvoza oružja

Bila je to jasna poruka u smjeru koalicijskog partnera kada je glasnogovornik saveznog ministra gospodarstva Sigmara Gabriela (SPD) u ponedjeljak (28.7.) prenio kako je ministar "čvrstog uvjerenja da politika izvoza oružja ne može biti instrument gospodarske politike". To je bio Gabrielov komentar na kritiku upućenu na njegovu adresu iz redova konzervativnih koalicijskih partnera CDU-a i CSU-a. Pozadina cijele priče je Gabrielova suzdržanost u izdavanju dozvola za izvoz oružja. Šef Kršćansko-socijalne unije (CSU) Horst Seehofer je prošlog vikenda oštro kritizirao šefa socijaldemokrata Gabriela predbacujući mu da bez jasnog koncepta i kompasa blokira izvoz oružja. Prigovorio mu je i da pojačava probleme industrije oružja i zatražio je od njega da ima u vidu sigurnosne i gospodarske interese Njemačke.

Radna mjesta ne smiju biti presudna

Gabriel mu je u jednom intervjuu na prvom programu njemačke javne televizije ARD pak uzvratio kako je jedino što on i njegova stranke "žele uspostavu režima izvoza koji će se jače orijentirati na važna načela savezne vlade u izvozu oružja. A u njima, dodao je, baš kao i u koalicijskom ugovoru, stoji da mogući gubitak radnih mjesta, ne smije biti presudni razlog za izvoz oružja i streljiva.

Gabrielov kurs zabrinjava njemačku industriju oružja. Tvrtke se boje smanjenja posla. Mnoge članice NATO-a i EU-a se bore s posljedicama smanjenja izdataka za obranu. One svoje smanjene potrebe na tom području uglavnom zadovoljavaju domaćom proizvodnjom. Izvoz u zemlje izvan EU-a i NATO-a, takozvane "treće zemlje", za mnoge je proizvođače važan dio kolača i zarade. Više od 60 posto izvoza oružja i vojne opreme u prošloj je godini otišlo upravo u te "treće zemlje" kao što su Saudijska Arabija, Indonezija i Alžir. Ali te isporuke su sporne jer je zabranjeno izvoziti oružje u krizna područja ili zemlje koje bi ga mogle koristiti za ugnjetavanje vlastitih građana. A kod mnogih od ovih zemalja je, kažu kritičari izvoza oružja, upravo to slučaj.

S njima se slaže i ministar gospodarstva Gabriel. On smatra da se tim zemljama uopće ne bi smjelo izvoziti oružje: "Osim iznimno ako postoje posebni njemački interesi za to. U prošlosti su međutim CDU, CSU i FDP iznimku pretvorili u pravilo."

Otpor iz Kršćansko-socijalne unije

Ako bi se doista smanjio izvoz u "treće zemlje", to bi naravno pogodilo i radna mjesta u njemačkoj industriji oružja. Gabrielovi kritičari to stalno ponavljaju. Među njima je i bavarska ministrica gospodarstva Ilse Aigner (CSU) koja naglašava da je za njezinu saveznu pokrajinu to jako važno. U Bavarskoj su smještene mnoge tvrtke koje direktno ili indirektno proizvode oružje, na primjer Kraus-Maffel-Wegman (KMW), Airbus ili Diehl. I zamjenik Kluba zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu Michael Fuchs je zabrinut. On se boji za oko 200.000 radnih mjesta koja su posredno ili neposredno povezana s vojnom industrijom. On Gabrielu prigovara da namjerno odugovlači s dozvolama za izvoz oružja.

U branši tvrde da se u ministarstvu gospodarstva gomilaju neobrađeni zahtjevi za dozvole. Kod svih njih se radi o izvozu streljiva, tenkova ili oružja u "treće zemlje". Gabrielov glasnogovornik Dünow odbacuje te kritike tvrdeći kako "hrpe nisu veće nego što su bile u prošlosti" i kako nema pokazatelja da procedure izdavanja dozvola dulje traju. Potrebno je, međutim, ukazao je, detaljno ispitati zahtjeve kako se na ministarstvo ne bi obrušila kritika zbog površnosti.

Kritika oporbe

I oporba kritizira Gabriela, ali iz drugih razloga. Alexander Neu, zastupnik Stranke ljevice u Odboru za obranu, smatra da Gabrielov kurs nije vjerodostojan. On tvrdi da u praksi i realnoj politici prilikom donošenja odluka o ovom izvozu presudnu ulogu igraju strateški i gospodarski interesi. Njegova stranka se zalaže za načelnu zabranu izvoza oružja. Neu tvrdi da se pri ograničenju izvoza oružja ne poštuju dosljedno smjernice koje posebnu važnost pridaju poštivanju i zaštiti ljudskih prava. To, argumentira on, potvrđuje i izvoz oružja u zaljevske monarhije.

Sigmar Gabriel pak tvrdi da je za te poslove odgovorna još prethodna vlada i upozorava da će se i idućih godina izvoziti u neke od tih zemalja jer se radi o dozvolama izdanima prije puno godina. On ih, pravda se, ne može poništiti.

U jednom prominentnom slučaju se, međutim, njemačka vlada izjasnila protiv jednog takvog ugovora: dio isporuke opreme za borbeni poligon njemačke tvrtke Rheinmetall Rusiji u dogovoru je s tvrtkom već početkom krize u Ukrajini stavljen na led.