ESB započinje otkup državnih obveznica eurozone

Upravno vijeće Europske središnje banke u ciparskoj Nikoziji je, kako se i očekivalo, ostavilo referencijalne kamate na rekordno niskih 0,05 posto. Predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi dao je zeleno svjetlo za početak kupnje državnih obveznica najavljen u siječnju. "9. ožujka 2015. godine ćemo kupovati državne euro-obveznice na sekundarnom tržištu", rekao je Draghi.

Na sekundarnom tržištu se trguje s obveznicama koje su već puštene u promet, takoreći iz druge ruke. Statuti ESB-a, naime, zabranjuju Središnjoj banci da vrijednosne papire kupuje direktno od država eurozone. Pored toga će se nastaviti i kupnja privatnih hipotekarnih obveznica i vrijednosnica, rekao je Draghi. Ukupno će tako ESB iz mjeseca u mjesec u financijsko tržište "ubacivati" 60 milijardi eura - najmanje do rujna iduće godine, a možda i duže. Ukupno će na kupnju obveznica potrošiti 1,14 bilijuna eura.

Cilj - povećanje inflacije

Ovom "poplavom novca" Draghi želi povećati inflaciju koja je u posljednje vrijeme u eurozoni bila negativna, dok je cilj ESB-a da ona bude "blizu, ali ispod granice od dva posto". Draghi je naglasio da on dosadašnje mjere Središnje banke smatra uspješnima. Privatna domaćinstva i poduzeća sada bilježe lagani porast kredita. No jasno je da će ipak još potrajati prije nego što se cijene približe inflacijskom cilju ESB-a.

Ove godine će cijene, prema procjenama ESB-a, još stagnirati iako su statističari još u prosincu predviđali da će porasti za oko 0,7 posto. Tek 2016. godine stručnjaci Europske središnje banke računaju s njihovim porastom i rastom inflacije u eurozoni od oko 1,5 posto.

Optimističniji su kada je u pitanju gospodarski rast u eurozoni. Oni su prognozu za tekuću godinu s 1,0 posto korigirali na 1,5 posto, idućih godina bi gospodarstvo trebalo rasti čak za 2 posto.

"Ne vjerujemo da je ovaj optimizam primjeren", komentirao je te procjene ekonomist Commerzbanka Michael Schubert: "Postoji opasnost da ESB još jednom pokrene akciju kupnje obveznica ako se ovi ambiciozni ciljevi ne ispune."

Ima li dovoljno obveznica?

S napetošću se iščekuje koje će posljedice program otkupa obveznica ESB-a imati na tržište obveznica. Već mjesecima rendite državnih obveznica padaju. Zbog toga su uoči sjednice ESB-a neki analitičari izrazili sumnju da uopće ima dovoljno obveznica koje bi ESB mogao kupiti. Na to je Draghi odgovorio: "Još prije mjesec dana nitko nije sumnjao da su dugovi država u eurozoni jako, jako visoki, a sada se neki brinu da nećemo naći dovoljno obveznica."

Ali obveznice Grčke i Cipra ESB za početak ne smije kupovati. To pravila dozvoljavaju tek kada kontrole reformskih programa u tim zemljama budu okončane.

Poruka Grcima

Tijekom pregovora između Grčke i eurozone o produženju programa pomoći Draghi je povećao pritisak na Grčku time što je odbio priznati grčke državne obveznice kao jamstvo za svježi novac. Nije imao drugog izbora, kaže sada Draghi. Konačno, argumentira, to je moguće samo ako se reformski program provodi prema planu. A taj preduvjet, prema ocjeni šefa ESB-a, sredinom veljače nije bio ispunjen: "I to nije bila samo naša ocjena. I grčka vlada je to jasno i glasno rekla."

Draghi dodaje, međutim, kako se ne može reći da ESB ne pomaže Grčkoj. On ukazuje na činjenicu da je ESB u zadnja dva mjeseca udvostručila kredite za Grčku i da oni sada iznose 100 milijardi eura. "To je 68 posto bruto nacionalnog proizvoda Grčke.Time smo najveći kreditor u eurozoni", konstatira Draghi.

ESB je, zaključuje na kraju, spreman ponovno prihvatiti grčke državne obveznice kao pokriće za nove kredite, ali samo pod uvjetom da Grci pokažu znatne napretke u aktualnom programu reformi.