Vatikanska premijera u arapskom svijetu

Po prvi put su umjetnine iz vatikanskog Etnološkog muzeja izložene u nekoj arapskoj zemlji. Radi se o umjetničkim djelima iz razdoblja od 12. od 19. stoljeća, ali i o vrijednim predmetima iz arapske svakodnevice. Ti objekti, od kojih je većina u Vatikanu završila 1925. godine povodom Svjetske izložbe, sada se tako po prvi put vraćaju u regiju iz koje potječu.

Njemačka povjesničarka umjetnosti Ulrike al-Khamis već šest godina vodi Muzej za islamsku umjetnost u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tamo je svojevremeno pozvana samo da bi "napravila reda" u velikoj zbirci emira od Sharjaha. Već odavno je mali emirat stekao ugled u umjetničkom svijetu, ali ono što je povjesničarka umjetnosti iz Kölna sada postavila u jednoj sjajnoj palači s kupolom velikoj skoro kao nogometno igralište (na naslovnoj fotografiji) premašuje sva očekivanja. "To je prvi put da Vatikan surađuje s nekom arapskom zemljom", ponosno upućuje Ulrike al-Khamis u klimatiziranim prostorijama svog muzeja. I doista: izložba u Sharjahu je prava senzacija. Ne samo zato što se tamo u staklenim kutijama mogu vidjeti prvoklasna umjetnička djela, već i zato što ona odašilje impulse za novi, drukčiji dijalog između kršćanstva i islama.

Globalizacija u vatikanskim podrumima

Na izložbi se mogu vidjeti vaze i narukvice, pečati, odore, tepisi i vrijedni bodeži koji potječu iz islamskog svijeta, ali su u posjedu Vatikana. Dakle umjetnost iz nekadašnje ogromne zone utjecaja islama - od Maroka i Sudana do zapadne Kine. Izloženi su, međutim, i objekti koji utjelovljuju dijalog između islama i Zapada kao što je na primjer Kuran ne veći od nokta na palcu, tiskan u jednoj tiskari u Glasgowu. Ili žuti vrčevi iz zapadne Kine s arapskim gravurama i ukrasima u obliku lotosovih cvjetova, simbola budizma.

"Imali smo samo godinu dana za pripremiti ovu izložbu", priča Ulrike al-Khamis koja emira savjetuje i u drugim pitanjima na području kulture. Kada je njemačka povjesničarka umjetnosti stigla u UAE, nije znala u što se upušta. "Sa svojim kolegama sam otišla u Rim i zajedno smo - stručnjaci iz Sharjaha i kršćanski povjesničari umjetnosti - prekopali vatikanske podrume i našli mnogo djela koja do sada nigdje nisu bila izložena", priča al-Khamis. Tako je u Sharjahu nastala izložba koja predstavlja islam u čitavom njegovom obujmu i širini spektra.

'Vatikan meets Sharjah'

Ali kako su islamski umjetnički objekti o kojima je ovdje riječ uopće dospjeli u vatikanske podrume? 1925. godine je papa Pio XI. organizirao Svjetsku izložbu povodom koje su mu s raznih krajeva planete odaslani "pokloni". Zako se u Vatikanu mogu naći djela australskih australskih domorodaca kao i domorodačkočkog stanovništva Južne Amerike, Azije i Polinezije. Ali, kao što je rečeno, i mačevi, i nakit i odora iz islamskog svijeta.

Problem je bio gdje nakon izložbe smjestiti sve te umjetnine. U Rim je bilo pristiglo oko 100.000 umjetničkih objekata. 1926. godine je zato papa dao da se utemelji novi muzej, Etnološki muzej koji je smješten u Lateranskoj palači. Nakon toga je preselio, no uvijek je iznova zatvaran - zapravo nikada nije ni bio otvoren kako treba. Zato sada vatikanski Etnološki muzej pod vodstvom oca Nicole Mapellija pokušava postupno otvoriti svoja vrata prema vani - dijalogom s drugim kulturama.

Sharjah, jedan od sedam arapskih emirata je, međutim, posebno pogodan za to. Njegov vladar, Sultan al-Qasimi, piše knjige i slovi kao posebno kulturno i intelektualno osviješten. On ne samo da je prije 20 godina utemeljio najvažniji Bijenale suvremene umjetnosti u arapskom svijetu, ugledni Bijenale u Sharjahu, nego je u njegovom emiratu otvoreno i preko 40 muzeja.

Vatikan, dakle, ima posla s ravnopravnim partnerom i u katalogu izložbe obećava da će objekte islamske umjetnosti "tretirati s jednakim poštovanjem kao i djela Leonarada, Raffaela i Michelangela."

Činjenica da Vatikan prvi put posuđuje svoja djela za neku izložbu u arapskom svijetu je i diplomatski čin. On odgovara novom pravcu pape Franje. Jer dok se njegov prethodnik Benedikt često distancirao od drugih vjera, papa Franjo zagovara potpuno drukčiju politiku. On je prošlog listopada u jednom govoru pred sponzorima Etnološkog muzeja u Vatikanu istaknuo povezujuću ulogu kulture u vjerskim, društvenim i moralnim pitanjima.

U tom smjeru ide i naslov izložbe: "So that you may know each other." Zapravo je to jedan stih iz Kurana, odgovor na pitanje zašto su ljudi tako različiti: da bi se mogli bolje upoznati.