UN - pacijent kojemu trebaju hitne operacije
23. rujna 2010
Da bi Svjetska organizacija odgovorila izazovima 21. stoljeća, potrebno je reformirati njezinu upravu i znatno poboljšati koordinaciju raznoraznih akcija širom svijeta, ustanovljeno je već odavno. No, u praksi reforma UN-a odmiče puževim korakom. Posebno zapinje reforma Vijeća sigurnosti. Ta tema sigurno će se stoga naći na dnevnom redu glavne rasprave ovogodišnje sjednice Opće skupštine u New Yorku koja počinje u četvrtak (23.09.).
UN bi trebao biti "centar svjetske vlade"
Švicarac Joseph Deiss je na otvaranju 65. zasijedanja Opće skupštine u utorak (21.09.)upozorio da javnost često vidi taj skup kao potpuno nemoćni "klub za debatiranje" koji nema stvarnog značaja. Predsjednik Skupštine stavio si je u zadatak Ujedinjene narode ponovno etablirati kao "centar svjetske vlade". To nije baš lak zadatak s obzirom da ta 65 godina stara institucija ima konkurenciju, na primjer u G-20, skupini najvažnijih industrijskih sila i zemalja u razvoju.
Pritom se ne može reći da UN nije već napravio neke uspješne reformske korake, smatra William Pace, direktor njujorškog Instituta za globalnu politiku. "2005. su vlade donijele neke reformske odluke. Postavile su ljudska prava kao treći stup UN-a, pored već postojećih, mira, razvoja i sigurnosti", ukazuje on. Upućuje i na osnivanje Komisije za uspostavu mira, otvaranje novog resora za pomoć ženama i na činjenicu da je svoj glavni cilj - spriječiti Treći svjetski rat - UN također uspješno ostvario.
Koliko je UN važan Amerikancima?
No kada je riječ o odlukama, organizacija sa 192 članice ima velikih problema s trajanjem procesa, tako da - kada se odluke konačno donesu - one često više nemaju veze sa situacijom na temelju koje su donesene. Stoga je nedavno u jednom govoru američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton rekla kako SAD podržava reforme koje bi imale za cilj bržu provedbu UN-ovih mjera i akcija, s odgovarajućim brojem obučenih vojnika i policajaca i kvalitetnim vojnim i civilnim vodstvom.
Naglasila je kako je prijeko potrebna reforma uprave kojom bi se spriječilo rasipanje novca, varanje i zloupotreba. Amerikanci su dugo slovili kao motor pokretač reformi Svjetske organizacije, no to se pod novom vladom, smatraju stručnjaci, promijenilo. O pomicanju prioriteta svjedoči i činjenica da je za mjesto američkog predstavnika pri UN-u još uvijek predviđeno privremeno rješenje.
Svi bi pravo na veto
Osim toga, SAD spada u krug pet privilegiranih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta. Njegov sastav - pet stalnih i deset privremenih članica - rudiment je Hladnog rata i više ne odgovara globalnom odnosu snaga u 21. stoljeću. Upravo činjenica da su tih pet zemalja koje imaju pravo veta SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Kina nailazi na negodovanje kod brojnih zemalja.
Postoji veliki broj alternativnih prijedloga za promjenu dosadašnje raspodjele prava na veto, ali do sada nije bilo moguće postići dogovor ni oko jednog. Jedan od razloga za to je, smatra politički analitičar Pace: pet zemalja koje sada imaju pravo veta i u ovom slučaju imaju glavnu riječ, a njima nije u interesu da se njihova moć smanji.
Autor: Christina Bergmann/ Dunja Dragojević
Odg. ur.: Z. Arbutina