Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica
17. listopada 2007Bila sam cijelo vrijeme “umjereni optimisti”, jer Republika Češka, kao zemlja članica Europske unije, i zemlja s dugogodišnjom diplomatskom tradicijom, zaslužuje puno poštovanje. To je po završetku glasanja u Općoj skupštini, gdje je u utorak, Hrvatska izabrana za jednu od pet novih članica Vijeća sigurnosti, za Deutsche Welle izjavila Kolinda Grabar-Kitarević. Šefica hrvatske diplomacije, za naš program je još kazala, kako je njena zemlja cijelo vrijeme vodila isključivo pozitivnu kampanju. Ulazak u Viječe sigurnosti, s dvogodišnjim mandatam, koji počinje 1. siječnja 2008, za Hrvatsku je tek početak:
Bliže i NATO-u i EU
“Sad nam preostaje jedan složen i relativno težak posao. Medjutim, mi znamo što želimo. Znamo u kom pravcu želimo da ide reforma Ujedinjenih naroda. Znamo da želimo čvrstu provedbu UN-ovih Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG). Znamo da ćemo zastupati posebno glas manjih zemalja u razvoju, te da želimo ojačati socijalnu i gospodarsku komponentu UN-a. Dakle, ne samo koncentriranje na reformu Vijeća sigurnosti i povećanje broja članica, nego doista učvrščivanje UN-a kao multilateralnog organizma, koji u svijetu treba preuzimati sve veću i veću odgovornost za stabilizaciju, za mir, za onu traženu ljudsku sigurnost i za njene pretpostavke …”, rekla je izmedju ostalog Grabar-Kitarević. Za naš program ona je još izjavila, kako vjeruje, da će izbor Hrvatske u Vijeće sigurnosti, njenoj zemlji povećati šanse kod prijema u NATO i EU.
Hrvatska bila bolja u lobiranju
Kada je sve bilo završeno, poslije uzbudljivog glasanja, i nakon što je Češka, iznenada, u trećem krugu odlučila odustati od daljnjeg natjecanja, bilo je jasno, da je Hrvatskoj uspjelo animirati sve važne regionalne skupine u UN-u, i da su češki diplomati to shvatili. Pored Skupine 77, u kojoj su 132 zemlje u razvoju plus Kina, hrvatske su diplomate lobirale i u bloku islamskih zemalja, kojih je u UN-u 56. Na koncu, lobiralo se intenzivno i u okviru “povjesno zaboravljenog”, ali još uvjeg politički aktivnog Pokreta nesvrstanih, koji danas broji 118 zemalja.
Dobro upućeni diplomati na East Riveru tvrde, da je “tajno oružje” hrvatske diplomacije, zapravo bio bivši ministar vanjskih poslova bivše Jugoslavije (SFRJ), sadašnji posebni savjetnik hrvatskog predsjednika Mesića za vanjsku politiku, Budimir Lončar. Primjera radi, sa glavnim je tajnikom UN-a, Ban Ki-moonom, prije samo nekoliko dana g-din Lončar razgovarao čak 45 minuta, što je mnogo duže od uobičajene, mnogo manje minutaže, rezervirane za svjetske državnike. No, čelnik UN-a, bio je samo jedan od brojnih uglednika s kojima je Lončar, sada se već zna, proteklih tjedana u New Yorku osobno razgovarao.
“Nesvrstana politika” pomogla Hrvatskoj
Lončar tvrdi kako iza hrvatskog uspjeha nije bilo previše skrivene diplomacije. Po njegovim riječima, Hrvatska je na veoma transparentan način zaslužila svoje mjesto u Vijeću sigurnosti:
“Nema tu nikakvih tajni! Mi smo predstavljali našu politiku njima; politiku koja će biti dio EU, ali politiku, koja u EU unosi i svoja iskustva preko svih u regionu, ali i prije toga u širim svjetskim kretanjima, posebno u odnosima sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih…”
Lončar je otkrio, kako Hrvatska, od prošle godine, praktično nije propustila niti jedan značajniji regionalni skup, stičuči politički kapital, koga je umješno investirala upravo u ovu kampanju. “Posebno je bio značajan odlazak predsjednika Mesića, prošle godine na summit nesvrstanih u Havanu. S tim je zapravo započela naša intenzivna kampanja za ulazak u Vijće sigurnosti. Uslijedio je odlazak na konferenciju islamskih država u Islamabadu, gdje smo gostovali kao posmatrači. Potom smo putovali u Accru, (Ghana), na sastanak vrha zemalja Afričke unije. Imali smo i neposredne susrete sa predstavnicima Arapske lige... Sve je to, od Havane, preko, Islamabada, Accre, do New Yorka, učinilo svoje”, kazao je naš sugovornik.
Interes malih
“Te zemlje su vidjele, da ćemo mi, ako udjemo u Vijeće sigurnosti, u taj forum ući sa shvatanjima koja njima odgovaraju, koja su u njihovom interesu, jer tu se radi o temama koje te zemlje najviše opterećuju. To je siromaštvo, neravnopravnost, i još svekoliki problemi nejednakosti, pa ako hoćete, čak i pitanje povjerenja izmedju različitih religija, kultura i civilizacijskih tokova…”, rekao je za RDW, Budimir Lončar, odmah nakon izbora Hrvatske u Vijeće sigurnosti.