Ukrajina: treba li NATO obarati ruske dronove?

U ranim jutarnjim satima u nedjelju, 8. rujna, dva rumunjska borbena aviona F-16 poletjeli su iz zračne baze u Borči, gradu blizu ukrajinske granice. Stanovnici regije upozoreni su na to tekstualnim porukama na mobilnim telefonima.

Reakcija u izvanrednim situacijama pokrenuta je nakon što je rumunjski sustav radarskog nadzora uočio rusku bespilotnu letjelicu  koja je ušla u zračni prostor Rumunjske. Dron je navodno tamo lebdio više od 30 minuta i na kraju se vratio ka Ukrajini.

To nije bio prvi incident te vrste u Rumunjskoj ili, kad smo već kod toga, na području NATO-a. Samo dan ranije, ruski dron pao je u blizini letonskog grada Rezekne, vjerojatno je tamo “zalutao” iz susjedne Bjelorusije.

Broj ovakvih incidenata se povećao u posljednja četiri tjedna, a Rusija je izgleda spremna preuzeti više rizika. „Postaje sve gore i NATO sada zaista mora naći odgovor“, rekao je za DW Jamie Shea, bivši zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za nove sigurnosne izazove.

Shea, sada viši suradnik u Prijateljima Europe, istraživačkom centru u Bruxellesu, tvrdi da Alijansa mora „osigurati svojim državama članicama veću zaštitu“. A ona je obećala da će zaštititi svaki pedalj teritorija NATO-a.

Rusija testira NATO?

Organizacija je osudila nedavna narušavanja zračnog prostora koje izaziva Rusija, nazvavši ih "neodgovornim i potencijalno opasnim". Međutim, u objavi na društvenoj platformi X, odlazeći zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana istakao je da Alijansa nema nikakve informacije „koje ukazuju na namjerni napad Rusije na saveznike“.

Stručnjaci poput Jana Kallberga, višeg suradnika Centra za analizu europske politike sa sjedištem u Washingtonu, sumnjaju da Rusija možda ispituje reakciju NATO-a i pokušava pronaći neslaganja „između onoga što govorimo i onoga što radimo“. Oni također mogu pokušati testirati sposobnost saveznika da komuniciraju, rekao je on za DW.

Ovo pitanje je bilo među temama o kojima se ovaj tjedan razgovaralo tijekom sastanka Sjevernoatlantskog vijeća iza zatvorenih vrata u Bruxellesu. Čini se da raste pritisak da NATO ide i dalje od mjera koje su već provedene, uključujući pojačanje nadzora i zračnih kontrola i raspoređivanje većeg broja sustava protuzračne obrane u istočnim regijama NATO-a.

Što s ruskim dronovima?

U nedavnom intervjuu za Financial Times, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski rekao je da Poljska, kao i druge zemlje koje graniče s Ukrajinom, imaju „dužnost“ oboriti ruske rakete prije nego što uđu u njihov zračni prostor.

U studenom 2022. godine, dva farmera su poginula kada je projektil — bio je to ukrajinski projektil protuzračne obrane — izazvao eksploziju izvan sela Przewodow, oko osam kilometara zapadno od ukrajinske granice.

Kao suverena nacija, Poljska bi svakako mogla uraditi sve što smatra potrebnim za svoju obranu, ali je malo vjerojatno da će poljska vlada nastaviti u ovom smjeru bez kolektivne odluke Alijanse. NATO se do sada protivio tom prijedlogu, navodeći da se tako riskira da Savez postane dio sukoba.

„Eskalacijski način razmišljanja“ ograničava sposobnost zemalja NATO-a da pomognu sebi i Ukrajini, rekla je Kristine Berzina, stručnjakinja za sigurnosnu politiku iz Njemačkog Marshallovog fonda, američkog istraživačkog centra za javnu politiku. Ona je za DW istakla da usprkos tome što Rusija proglašava „crvene linije posvuda“, ni evolucija podrške Zapada Ukrajini, a niti nedavni upad Ukrajine na ruski teritorij u regiji Kursk nisu doveli do „bilo kakve vrste kataklizmičkih rezultata na bilo koji način“.

Tampon zona iznad granice s Ukrajinom?

Proširenje protuzračne obrane Poljske ili Rumunjske iznad zapadne Ukrajine pomoglo bi Poljskoj ne samo da zaštiti svoje građane već i ukrajinske gradove kao što je Lavov, rekla je Berzina. To bi bila važna i dobrodošla nuspojava za Ukrajinu jer se približava zima, sezona poznata po brzom (po)rastu ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

Shea, bivši dužnosnik NATO-a, također očekuje da će izgledi za incidente u zračnom prostoru NATO-a biti u porastu, sa sve većim brojem napada Rusije u zapadnoj Ukrajini. „Pravo pitanje je: da li pored dva Poljaka još netko mora stradati, i koliko loša situacija mora biti prije nego što se takvo pitanje riješi?“, rekao je on.

Ali, Shea je primijetio da, ako NATO odluči koristiti svoje sustave protuzračne obrane preko granice s Ukrajinom u okviru geografski ograničenog područja, „uporaba mora biti dovoljno ograničena“ da ne ostavlja dojam da je „ovo uvođenje Zapada u rat“.

Ipak, štit „mora biti operativno efikasan“ ne samo da presreće dronove već i balističke rakete prije nego što stupe na teritorij NATO-a, kaže on. Prema Sheaju, zona od 100 kilometara u dubine ukrajinskog područja je vjerojatno „minimum koji daje adekvatno vrijeme za izviđanje, promatranje i presretanje“.

Saveznici sputani unutarnjom politikom

Na kraju krajeva, to je svakako politička odluka. Stručnjaci su suglasni da NATO, ako već želi tampon zonu na granici sa Ukrajinom, ima resurse da je i uspostavi.

Ali hoće li se to i dogoditi?

S predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u i kompliciranom političkom situacijom u Francuskoj i Njemačkoj, čini se da tamošnje vlade nemaju dovoljno želje donositi odluka koje bi mogle biti kritizirane kao dovođenje njihovih zemalja na rub rata s Rusijom.„Sve dok nas Rusi ne gađaju namjerno, mi ćemo zatvoriti oči“, rekao je bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea.

Ali ako dođe do ozbiljnog incidenta u kojem ruska bespilotna letjelica padne na primjer na neku samoposlugu u zemlji NATO-a, dodao je, bit će to sasvim druga priča.