Turizam kao "motor za mir"?

"Putovanja oplemenjuju duh i uklanjaju naše predrasude", ustanovio je još u 19. stoljeću irski književnik Oscar Wilde. Prevedeno na današnji jezik to znači: "Putovanje je demokratski čin, svaki čovjek se ima pravo slobodno kretati. To je ljudsko pravo, a ne luksuz". Pod tim geslom, naime, ove godine UN-ova organizacija za turizam UNWTO obilježava ove godine Svjetski dan turizma (27.9.). Njezin glavni tajnik Taleb Rifai poziva ljude da više putuju, no istovremeno upozorava da se turizam mora razvijati odgovorno, oprezno i promišljeno.

Bez obzira na sve krize - bilo da se radi o političkim revolucijama kao što su to ove godine bile one u arapskom svijetu, bilo da se radi o prirodnim katastrofama - turizam stalno raste. Već sada prihodi iz turizma čine pet posto svjetskog bruto proizvoda, jedno od 12 radnih mjesta ovisi o turističkoj branši, šest posto čitavog prijevoza robe i usluga na globalnoj razini obavlja se u turističkoj branši. Procjenjuje se da će 2020. godine na svojim putovanjima granice vlastite zemlje prijeći milijardu i 600 milijuna ljudi. No, taj očito beskrajni rast stavlja turističke djelatnike, agencije, političare i same turiste pred nove izazove.

Mračna strana medalje ...

U eri globalnog zatopljenja, efekta staklenika, prepirki oko dozvoljene količine emisije ugljičnog dioksida poneki turistički projekt nameće pitanja o ekološkoj bilanci ove branše. Gotovo se ni do jedne turističke destinacije danas ne može doći bez proizvodnje ugljičnog dioksida, svi hoteli troše velike količine struje i vode, a golf-igrališta na mnogim mjestima u svijetu bore se s lokalnim poljoprivrednicima oko mršavih zaliha vode. Ova lista problema i negativnih nuspojava turizma dala bi se nastaviti unedogled. UNWTO apelira na osjećaj odgovornosti i savjest turističkih operatera i političara kako bi se smanjile negativne posljedice turističke industrije. Ta UN-ova organizacija traži sastavljanje obvezujućeg etičkoga kodeksa za turizam. Odgovarajući koncept je još 1998. godine usvojio Međunarodni institut za mir putem turizma (IIPT) sa sjedištem u SAD-u na prvoj konferenciji o globalnom turizmu u Vancouveru. I taj koncept očito funkcionira u praksi: turisti su danas ekološki, kulturno i društveno osvješteniji nego prije, kaže predsjednik IIPT-a, Louis D'Amore: "Turisti danas traže pravi život. Oni žele upoznati ljude na mjestima koja posjećuju, žele naučiti nešto o njihovoj kulturi i povijesti."

Nova generacija kozmopolita

D'Amore vidi potvrdu svoje ocjene u aktualnim trendovima - sektor turizma koji se najbrže i najjače razvija su kulturna i studijska putovanja. "Svaki peti turist na svijetu je danas mlađi od 25 godina. Ti mladi ljudi putuju po svijetu i žele upoznati druge ljude svojih godina. Ova mlada generacija je naša nada - mi smo upravo svjedoci nastanka jedne nove generacije građana svijeta".

Za glavnog tajnika UNWTO-a Taleba Rifaija oni su kulturni veleposlanici u najširem smislu: "Kulturne promjene idu ruku pod ruku s turizmom. Mi se nadamo da će ove promjene dati doprinos tolerantnijem svijetu u kojemu će vladati poštovanje prema posebnostima i karakteristikama svakog naroda".

Da turistička branša cvate unatoč velikim prirodnim katastrofama i političkim krizama ima zahvaliti svojoj fleksibilnosti. Kad se jednima smrkne, drugima svane: tako su na primjer hotelijeri u Tunisu i Egiptu ove godine uzalud čekali europske turiste gladne sunca. Ovi su pak svoju glad utažili na plažama Španjolske, Italije ili Kariba. No, "arapsko proljeće" ne znači i kraj turizma u ovom dijelu svijeta. "Demokratske promjene i transparentnost će stvoriti bolju društvenu klimu koja će dati turizmu nove poticaje", tvrdi glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai i daje za primjer Španjolsku koja je, kaže, tek nakon što je ostvarila demokraciju postala jedna od najvažnijih turističkih destinacija na svijetu.

Autorica: Mirjam Gehrke (dd)

Odg. urednik: Anto Janković