Trikovi EU-putovnicama
28. lipnja 2011Među Rumunjima i Bugarima, koji dolaze u Njemačku su i Romi i Sinti koje privlači bogata Europa. Mogu se vidjeti i na ulicama Berlina, gde se miješaju različite kulture i gde mnogi traže svoju sreću u Njemačkoj. Najviše ih ima u berlinskoj Neuköln, poznatoj kao socijalno problematičan kvart.
Opunomoćenik za integraciju Arnold Mengelkoch kaže da takvo nešto još nije doživio. Prije dvija tjedna u svom okrugu otkrio je zgradu u kojoj pretežito žive Romi. Tu su dolazili manji autobusi iz Rumunjske i u njima čitave obitelji. Radi se o stotinama ljudi.
„Tijekom prošle tri godine članovi romskih obitelji dobijali su tu stanove. Vlasnik zgrade je ciljano izdavao stanove Romima tako da od stotinu stambenih jedinica u 90 posto njih žive romske obitelji. Dakle, otprilike četiri do pet stotina ljudi. Utvrđeno je da svi oni dolaze iz Bukurešta, zapravo iz jednog manjeg grada u okolici Bukurešta i da su međusobno organizirani, jer su, između ostalog, povezani i pripadnošću kršćanstvu. Osnovali su jednu slobodnu crkvenu grupaciju i nedjeljom navečer se sastaju u crkvi Martina Luthera“, objašnjava Mengelkoch.
Svi žele ostati u Njemačkoj
Oni ne žele davati izjave. Nepovjerenje Roma prema nepoznatim osobama je veliko. Većina njih ne govori njemački i boji se diskriminacije, što je posljedica loših iskustava koja su imali u Rumunjskoj. Mjesto iz kojeg dolaze zove se Fontanela i smješteno je južno od Bukurešta. Arnold Mangelkoch se raspitivao kodsusjeda turskog, arapskog i njemačkog porijekla i dobio umirujuće informacije: policija, naime, nije utvrdila povećanu stopu kriminala nakon pšt su se uselili. Romi se žele integrirati što prije. To je za njihove susjede pozitivan signal.
Već mjesec dana dvije Rumunjke predaju romskoj djeci njemački jezik. Učiteljice su iznenađene količinom entuzijazma svojih učenika. One su angažirane samo do početka ljetnih ferija. No, vjerojatno će se to produžiti jer je integracija akutni problem. Više od 550 djece iz Rumunjske i Bugarske prijavljeno je do siječnja samo u školama u Neukölnu. Sada ih je još stotinu više. Odgovorni organi uvjereni su da se radi o organiziranim posrednicima koji po visokim cijenama iznajmljuju već popunjene stanove.
Uvježbani trik
Svi žele ostati u Njemačkoj. Pri tome se koriste već uvježbanim trikom: nakon tri mjeseca boravka oni ne odlaze, već prijavljuju svoje vlastite tvrtke. Ako nemaju dovoljno novaca, imaju pravo na socijalnu pomoć.
Franciska Giffey, predstavnica u općini Neuköln o tome kaže: „Njemačka se mora pozabaviti problemom socijalnog sustva, to jest socijalne pomoći koju mi nudimo ljudima koji dolaze k nama i tu utemeljuju tvrtke, a onda nisu u stanju izdržavati svoje osmočlane ili devetočlane obitelji.“
Trenutnačno je u Njemačkoj prijavljeno oko 200.000 Bugara i Rumunja. Taj trend je u porastu. Gradovi poput Berlina potiču integraciju tih doseljenika, ali oni također zahtevaju i donošenje odluka koje bi na teritoriju cijele Europe rasteretile pojedine općtine.
Autori: Anabele Luc / Senad Tanović
Odg. ur.: S. Kobešćak