Treba li vjerovati predizbornim anketama?

Dok jedni smatraju da je izborna utrka već gotova, jer kancelarka Merkel prema anketama ima 15% prednosti u odnosu na SPD-ovog protukandidata Martina Schulza, drugi su skeptični kada je u pitanju točnost rezultata ispitivanja javnog mijenja. Jer, predviđanja se nisu pokazala točnima kada su u pitanju bili Brexit i američki predsjednički izbori.

Metode njemačkih ispitivača javnog mnijenja variraju od telefonskih intervjua koje provode specijalizirane agencije, na primjer Infratest dimap ili Forsa, koje imaju ugovore s vodećim medijima, ili pak ispitivanja na posebnim internetskim platformama kao što je YouGov. Stranka SPD uzda se u ankete koje su pokazale da je gotovo pola birača neodlučno. Ipak, ispitivači javnog mnijenja smatraju da su takve nade uzaludne.

"Bili bi to prvi izbori u povijesti čovječanstva na kojima bi svi neodlučni glasači pohrlili jednoj stranci", kazao je izvršni direktor Infratest dimapa Nico A. Siegel za DW. "Naše najnovije brojke u tom pogledu ne pokazuju ništa veće šanse za SPD, nego što pokazuju za Merkel, odnosno CDU/CSU.”

Forsa naglašava da glasači stalno ocjenjuju konzervativce kao daleko sposobnije od njihovih protivnika u brojnim pitanjima. Čak i YouGov, kod kojeg je razlika između glasova za CDU i njenu sestrinsku stranku CSU u Bavarskoj s jedne, a SPD-a s druge strane nešto manja, pokazuje jasnu prednost Angele Merkel.

"Ne sumnjam u prednost sestrinskog saveza CDU/CSU”, kaže za DW istraživač iz YouGov-a Holder Geissler. „Radi se o velikom broju ispitivanja, koja se provode odvojeno i neovisno. Bili bismo zaista iznenađeni ako bi Schulz nadoknadio deficit."

Zašto su onda Nijemci toliko samouvjereni, ako su i Amerikanci i Britanci griješili u svojim prognozama? To je direktno povezano s prirodom izbora u Njemačkoj.

Brexit i Trumpa bilo je teško predvidjeti

Sieger smatra da problem nastaje kada se trendovi predizbornih rezultata anketa zamijene s prognozama. Kod Brexita je razlika između glasova protiv i za bila tako mala da ispitivači javnog mnijenja nisu nikako mogli predvidjeti koja će strana prevagnuti.

Kada je u pitanju Trump i njegova pobjeda na američkim predsjedničkim izborima, istraživači javnog mnijenja bili su uglavnom u pravu kada se radilo o ukupnim glasovima birača - da će pobijediti Hillary Clinton, no dali su potpuno pogrešnu sliku o elektorskim glasovima, koji zapravo u konačnici određuju tko će biti predsjednik.

"Bilo je gotovo nemoguće predvidjeti," kaže za DW politolog Peter Matuschek. I dodaje: "Mi se u Njemačkoj ne bismo usudili da na temelju istraživanja predviđamo kakav će biti raspored mjesta u Bundestagu. Istraživanja u SAD-u nisu bila loša, ali način na koji su prevedena u elektorske glasove nije bio uredu."

To je važna činjenica. Ankete o političkim pitanjima mogu biti korisne samo za predviđanje pobjednika ukoliko reflektiraju način na koji se vođe biraju, ali i politički pejzaž zemlje. To nas dovodi do jednog novog pitanja.

Koliko je AfD zapravo jaka stranka?

Postoje brojne špekulacije o tome oslikavaju li rezultati anketa točno podršku koju uživa ksenofobična, desničarska i populistička stranka AfD (Alternativa za Njemačku). Prema trenutnim rezultatima anketa, mogla bi imati podršku oko 11% birača. Ispitivanja nisu uspjela predvidjeti veliki uspjeh AfD-a na pokrajinskim izborima, kada je stranka dobila i preko 20% glasova, ali stručnjaci misle da će ove godine predviđanja biti točnija.

"Vjerujemo da je podrška AfD-u precizno oslikana u našim posljednjim brojkama", kaže Siegel. "Razlika između naših posljednjih predviđanja i stvarnih rezultata AfD-a nije bila tako velika." I YouGov također predviđa da će AfD ostvariti oko 11% glasova na izborima.

Matuschek je suglasan, ali je dodao da AfD ipak ima i "potencijala za neizvjesnost”. To je zbog hirovitosti stranke, zbog njene sposobnosti da osvoji medijski prostor, ali i nedostatka tradicije. Stranka je, podsjetimo, osnovana 2013. godine.

Geissler je naglasio i da u Njemačkoj stranke rijetko osvajaju apsolutne većine i da zato moraju oformiti koalicije. Stoga je "šesterostranački" sustav mnogo kompliciraniji nego sustav s manje stranaka.

Manje stranke mogle bi profitirati

Na izborima 24. rujna se šest stranaka bori za mjesta u donjem domu parlamenta Bundestagu, te za većinske koalicije koje će omogućiti izbor kancelara. U Njemačkoj je na vlasti trenutno velika koalicija koju čine CDU/CSU i SPD.

Sieger kaže da će male stranke moći profitirati. Geissler sličan scenarij prepoznaje u posljednjih nekoliko anketa. "Pretpostavljam da će i CDU/CSU i SPD izgubiti dobar dio podrške prije izbora", kazao je. "U trendu su manje stranke – i to ne samo u našim ispitivanjima."

Ključ za sve stranke, a posebno one veće, je način na koji mobiliziraju svoje birače. To predviđanja o tome koje bi stranke mogle formirati vladajuću koaliciju čini još kompliciranijim. "Uvijek je problem predvidjeti tko će stvarno izaći na izbore", priznaje Matuschek.

Relativno velik broj Nijemaca koji će glasati poštom, oko trećina njih, mogli bi ići na ruku strankama s etabliranim glasačkim tijelom. U svakom slučaju, iako gotovo svako predviđa pobjedu Angele Merkel, a izbori se uglavnom ocjenjuju kao dosadni, dosta je neizvjesnosti u vezi s tim koje su koalicije moguće.

"Kao istraživač javnog mnijenja, teško mi je reći da su izbori dosadni", rekao je Siegel. "Ako bih tako mislio, to bi značilo da nisam izabrao pravu profesiju."