Treba li Njemačka napustiti eurozonu?

Manfred Neumann, profesor na Sveučilištu u Bonnu, oprezno formulira ideju koja je do sada vrijedila kao tabu: "Moramo razmišljati u pravcu da se mi uopće ne uklapamo u eurozonu." Neumann odlučujuću razliku u odnosu na ostale države eurozone vidi u stupnju njezine industrijalizacije. I dok u Njemačkoj industrija u bruto nacionalnom proizvodu sudjeluje s 20 posto, u Francuskoj, primjerice, taj postotak je smanjen na deset do dvanaest posto. I dok produktivnost njemačke industrije stalno raste, industrija Italije zbog rasta njezinih troškova postaje sve manje konkurentna."Ako ovako nastavimo našoj valuti će stalno rasti vrijednost, dok će druge valute devalvirati", kaže Neumann.

"Njemačka je problem"

Iste argumente imaju i dvojica američkih ekonomista: Clyde Prestowitz i John Prout. U jednom članku na internet portalu CNN-a oni pišu: "Eurozona nije u problemima zbog dužničke krize i ekonomske slabosti država na njenom rubu, nego zbog izuzetne konkurentnosti njemačkog gospodarstva". Oni smatraju da je to što dosadašnje mjere koje se poduzimaju nisu donijele rezultate u biti  posljedica greške u mišljenju da će ostatak Europe, time što smanji troškove države, postati konkurentniji, odnosno sličan Njemačkoj.

Kriza se dala naslutiti još prije 20 godina

Slični stavovi, prema kojima su vrijedni Nijemci sa solidnim budžetom čimbenik smetnje u monetarnoj uniji, postoje već 20 godina. U kolovozu 1993. se Europski monetarni sustav (EWS), preteča eura, našao pred velikim problemom. Francuska Središnja banka je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju morala potrošiti skoro polovicu deviznih rezervi kako bi podržala kurs franka. Jedanaest država tadašnjeg sustava se, naime, obvezalo da će dozvoliti promjenu kursa svojih valuta samo u jednom određenom rasponu.

Kako je njemačka marka brzo postala osnovna valuta, ostale valute su bile pod stalnim pritiskom tržišta koje je smanjivalo njihovu vrijednost. Dolazilo je do intervencija središnjih banaka, ali i do jedne važne krizne sjednice. "Na veliko iznenađenje ministara financija i bankara Francuska je predložila da Njemačka istupi iz Europskog monetarnog sustava", podsjeća Neumann.

Raspad je spasio predsjednik Središnje banke Nizozemske koji je rekao da bi u tom slučaju i Nizozemska napustila zajednički sustav. "Njemu se pridružio i kolega iz Belgije. Već tada je bilo jasno da bi moglo doći do razlaza", kaže Neumann. Do toga još uvijek nije došlo. Umjesto toga su sedam puta povećane granice u kojima može doći do promjene odnosa kurseva svih valuta, što je bilo ravno proglašenju bankrota, smatra ovaj stručnjak.

"Euro neće preživjeti"

Jens Ehrhardt, poznati savjetnik za investicije, također vjeruje kako euro neće preživjeti u svojoj sadašnjoj formi. On je za list Handelsblatt izjavio kako je jedino smisleno rješenje da Njemačka napusti eurozonu. Države koje zadrže euro će morati radikalno smanjiti njegovu vrijednost. Na taj način bi zemlje Mediterana ponovo dobile šansu da postanu konkurentne.

To bi istovremeno značilo da bi ponovo uvedena njemačka marka naglo dobila na vrijednosti, pojašnjava Wolfgang Franz, predsjedavajući savjeta stručnjaka koje se u Njemačkoj naziva "Vijeće gospodarskih mudaraca". "Što se tada dešava, vidljivo je danas na primjeru švicarskog franka", kaže Franz.

Jaka marka - slabiji izvoz

Zbog porasta vrijednosti franka posljedice trpe turizam i švicarska industrija. Središnja banka te zemlje, intervencijama, odnosno kupovinom deviza, drži kurs franka na određenoj razini. To bi čekalo i Njemačku. Stručnjaci poput Prestowitza i Prouta smatraju da to i ne bi bilo tako strašno - pad izvoza njemačke industrije i privremeni porast nezaposlenosti bio bi za Njemačku lakše podnošljiv nego dugoročna financijska pomoć Grčkoj.