Tko u Bruxellesu koči zelenu agendu?
20. lipnja 2023Riječ je o možda i najvažnijem projektu Europske komisije. Predsjednica Ursula von der Leyen "Green Deal” smatra vrlo važnim. Jedva da je bila izabrana za predsjednicu Komisije kada je, zajedno s nadležnim povjerenicima, predstavila plan za pobjedu Europe u borbi protiv klimatske krize. „Počeli smo prije četiri godine s vizijom: europski 'Green Deal'", rekla je ona.
„Green Deal" bi trebao postati nešto poput Zelenog ustava Europske unije. Paket s bezbroj pojedinačnih mjera za veću zaštitu klime i okoliša. "Mi smo zakonski unijeli ciljeve koje imamo. Sada smo predstavili vrlo jasan plan o tome kako namjeravamo postići te ciljeve. To nas čini najnaprednijom regijom na svijetu”, rekla je von der Layen.
Stranački kolege koče
Sada su stranački kolege Ursule von der Leyen ti koji povlače kočnicu. Kršćanski demokrati u Europskom parlamentu strahuju da će ljudi u ruralnim područjima, a posebno poljoprivrednici, biti preopterećeni. Iz redova demokršćana kažu da su za očuvanje prirode, ali da zakonski prijedlozi Komisije nisu primjereni.
"Mi kao Europska pučka stranka smo seljačka stranka, u to se oni mogu pouzdati”, rekao je početkom svibnja na stranačkom skupu u Münchenu predsjednik europskih demokršćana iz redova CSU-a Manfred Weber.
To je odredilo smjer za nadolazeće glasanje u parlamentu, primjerice jasno "Ne" smanjenju upotrebe pesticida. Europska komisija željela je njihovu upotrebu smanjiti za polovicu, s obrazloženjem da upotreba pesticida u poljoprivredi ne zagađuje samo podzemne vode i hranu, već je također dokazano da je glavni uzrok izumiranja određenih vrsta.
Demokršćani žele zadržati poljoprivredno zemljište
Odlučno "Ne" tada je također dano zakonu o kojem danas raspravljaju europski ministri okoliša. On ima pomalo nezgrapan naziv: "Zakon o obnovi prirode". Njegov cilj je: zaštititi 20 posto kopnenih i morskih površina u EU-u i obnoviti oštećene ekosustave poput šuma i močvara.
Demokršćani pak prigovaraju da se strožijim zahtjevima gube površine koje se trenutno još mogu intenzivno koristiti za poljoprivredu. To, navode oni, ugrožava sigurnost opskrbe hranom.
Znanstvenici opovrgavaju kritike
Znanstvenici iz cijele Europe udružili su snage protiv ove blokade zakona o zaštiti klime i okoliša u akciji bez presedana: više od 3.000 znanstvenika potpisalo je prošli tjedan otvoreno pismo.
Jedan od njih je profesor Helge Bruelheide, biolog sa Sveučilišta u Halleu. On smatra kako je tvrdnja da zakoni o zaštiti okoliša ugrožavaju sigurnost hrane pogrešna - upravo je, kaže, suprotno.
On kaže: "Želimo pokazati da je suprotno. Najveći rizik za sigurnost ishrane su klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike. Trebamo više zaštite tla i bioraznolikosti - to je ključno za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom."
zi/tagesschau.de
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu