Sud koji na Kosovu nisu htjeli

„To je nepravedno, to je velika uvreda za Kosovo, ali mi nemamo realnu alternativu“, rekao je premijer Hašim Tači objašnjavajući zašto su poslanici morali glasati za osnivanje Specijalnog suda. Druga opcija bi bila formiranje takvog tribunala za ratne zločine odlukom Vijeća sigurnosti UN. Sjedinjene Države, Britanija i Francuska jasno su signalizirale da u slučaju glasanja u Vijeću sigurnosti po tom pitanju – neće uložiti veto.

„To za nas nije alternativa, jer Kosovo želi i dalje dobre odnose sa SAD i Europskom unijom“, rekao je Tači . Čak je potpredsjednik SAD Joe Biden u jednom pismu „toplo preporučio“ da pristanu na uspostavljanje Specijalnog suda. „Sve to znači da je odluka o Specijalnom sudu donesena pod nevjerojatno velikim pritiskom međunarodne zajednice“, objašnjava u intervjuu za DW Bekim Blakaj, šef nevladine organizacije Fondacija za humanitarno pravo na Kosovu.

Optužbe na račun komandanata OVK

Tribunal za ratne zločine ispitat će optužbe formulirane u takozvanom Martijevom izvještaju iz 2010. Specijalni izvjestilac Vijeća Europe Dick Marty u tom dokumentu optužuje komandante OVK da su bili uključeni u trgovinu organima stotina srpskih zarobljenika. Taj izvještaj je 2010. Vijeće Europe usvojio velikom većinom glasova. Godinu dana kasnije, osnovana je međunarodna Radna grupa koja je, pod vodstvom Clifa Wiliamsona, američkog državnog tužitelja, imala zadatak provođenje istrage o tim navodima o trgovini ljudskim organima.

Premijer Tači tvrdi kako je vlada u Prištini „bila potpuno isključena“ iz tih istraga. Prema kosovskim medijima, uključujući i dnevni list „Botasot“, u međuvremenu postoji spisak desetina ljudi koji su tijekom rata na Kosovu, bili uključeni u trgovinu organima – navodno čak i premijer, te neki od njegovih bliskih suradnika. Tači je pak u parlamentu rekao kako je OVK vodila čist i pravedan rat protiv srpskih okupatora te da nije bila umiješana ni u kakve ratne zločine.

Kosovski Srbin Petar Miletić, zastupnik u parlamentu, istakao je da taj sud nije paušalno usmjeren protiv kosovskih Albanaca ili OVK: „Njegov zadatak će biti utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine nad Srbima i drugim nealbancima te osuda tih pojedinaca.“

Pasivnost kosovskih institucija

Čak ni 15 godina nakon okončanja rata na Kosovu, institucije u Prištini nisu pokazale zanimanje za istragu optužbi o navodnim ratnim zločinima OVK tijekom i poslije rata, kaže Blakaj. Po njegovom mišljenju, kosovski tužioci i suci naproste se time nisu htjeli baviti. „Oni su do sada uvijek bili vrlo pasivni. Zbog toga će pitanje ratnih zločina na Kosovu i dalje biti u rukama Euleksa.“

Kosovski parlament je u srijedu (23.4.) glasao i za produženje policijske i pravosudne misije EU na Kosovu, (Euleks) do lipnja 2016. Misija je počela sa radom 2008., nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost od Srbije. Do sada je Kosovo kao nezavisnu državu priznalo 106 zemalja, uključujući SAD i 23 članice EU. Međutim pet članica EU - Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka, Cipar – odbijaju priznati Kosovo jednako kao i Srbija, Rusija ili Kina.

Tijekom rata 1998./99. na Kosovu je ubijeno više od 13.500 ljudi – od kojih su većina bili kosovski Albanci. Danas se još uvijek više od 1.700 osoba, od kojih oko 500 Srba i Roma, vode kao nestali. Ovog travnja je u Srbiji otkrivena još jedna masovna grobnica s albanskim žrtvama. U trenucima kada je parlament u Prištini glasao za formiranje Specijalnog suda, u blizini Raške na jugu Srbije, počela je ekshumacija kosovskih žrtava.

Bez odgovarajuće zaštite svjedoka na Kosovu

Muharen Nitaj, kosovski novinar, kaže kako je odluka o Specijalnom sudu Kosovu veoma teško pala, ali je „parlament time dokazano zrelost, jer svi ratni zločini moraju biti razjašnjeni“. On se nada da će taj sud biti nadležan ne samo za zločine nad Srbima i nealbancima, već za sve ratne zločine. S druge strane, bivši savjetnik premijera, analitičar Dugađin Gorani tvrdi kako je ta odluka, donijeta pod međunarodnim pritiskom, „još jedan dokaz da Kosovo još uvijek nije suverena zemlja“.

Sjedište novog tribunala za ratne zločine biće na Kosovu, ali će drugo sjedište vjerojatno biti u Hagu. Razlog: na Kosovu ne postoji adekvatna zaštita svjedoka, iako je odgovarajući zakon donijet prije mnogo godina. „Zakon nikada nije pravilno sproveden. U prošlosti su mediji, advokati i civilno društvo često vršili pritisak na potencijalne svjedoke“, kaže Blakaj. Tako je primjerice identitet zaštićenih svjedoka iznošen u javnost, kaže Bekim Blakaj i zbog toga su mnogi odbijali svjedočiti pred sudom. „Kao rezultat toga, mi ćemo sada imati poseban sud koji će praktično biti pod kontrolom međunarodne zajednice. On će se baviti optužbama za ratne zločine, jer kosovske institucije za time nisu pokazale nikakvo zanimanje.“