Mukotrpna normalizacija odnosa Srbije i Kosova

Godinu dana nakon što su premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači u ime Srbije i Kosova stavili svoj potpis na „prvi sporazum o glavnim načelima normalizacijie odnosa“, a EU izjavila kako je „implementacija prioritet“, s manje ili više optimizma se ocjenjuje da je dogovoreno djelimično i ispunjeno.

Bruxelles je službeno zadovoljan postignutim, iz Beograda se čuju poruke kako je Srbija „gotovo stopostotno“ ispunila svoj dio obaveza, dok Priština naglašava kako je „urađeno dosta“, ali da se „Srbija mora više angažirati“ na implementaciji dogovorenog. Iako su od samog početka primjene sporazuma Beograd i Priština razmjenjivali optužbe na račun međusobne „neangažiranosti i odugovlačenja“, a upućeni su upozoravali na „tešku implementaciju“, u lipnju prošle godine prvo je došlo do razmjene časnika za vezu, a u rujnu je parafiran i dogovor o energetici i telekomunikacijama. Što se ovog potonjeg tiče trema međutim naglasitit da je njegov najteži, imovinski dio, ostao do daljnjeg po strani i o njemu će se razgovarati kasnije.

U studenom prošle godine je održavanjem općinskih izbora na Kosovu, uključujući i općine s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, ispunjena još jedna od 15 točaka tzv. Travanjskog sporazuma. Priština je potom naglašavala kako je „položila europski test“ održavanjem izbora na cijeloj svojoj teritoriji, uz učešće svih zajednica, dok je za Beograd izbor legitimnih srpskih predstavnika značio osnovu za formiranje Zajednice srpskih općina. Međutim Zajednica, čije je formiranje predviđeno prvom točkom sporazuma, još uvijek nije zaživjela. Za to se, kažu u Beogradu, sada čeka da Priština ispuni svoj dio dogovorenih obaveza

Komplicirana implementacija dolazi sa samom teritorijom

Sporazum od 19. travnja nazvan je „povijesnim dogovorom“, „prekretnicom u odnosima Srbije i Kosova“, te „zamahom na putu eurointegracija“. Između ostalog, na osnovu postignutog u normalizaciji odnosa, Beograd je dobio početak pregovora za članstvo u EU, a Priština pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Pred kraj prošle godine, Beograd i Priština su dovršili i dogovor o integriranju svih onih koji žele biti dio kosovske policije, a šefica europske diplomacije Chaterine Ashton je preporučujući početak pristupnih pregovora sa Srbijom izjavila kako je „impresionirana napretkom i predanošću“ obje strane: „Kada pogledate spisak postignutog iz Travanjskog dogovora on je zaista impresivan. Negdje smo čak otišli mnogo dalje i brže nego što sam to očekivala. Sada radimo na posljednjim detaljima koji se odnose na pravosuđe“, izjavila je Ashton.

U ovom trenutku, Beograd i Priština se i dalje nalaze pred okončanjem jedne od „najkrupnijih tema“ u dosadašnjem dijalogu kojom se sjever integrira u jedinstveni pravosudni sustav Kosova. Očekuje se da će nova vlada u Beogradu i Priština o postizanju ovog dogovor obavijesitit javnost na sljedećem sastanku u Bruxellesu.

Normalizacija odnosa je proces koji će potrajati

U EU često ponavljaju da je glavni cilj dijaloga Beograda i Prištine bolji svakodnevni život običnih građana. Građani Kosova kažu da je još rano za ocjenu kako i koliko je Briselski dogovor promijenio njihov život, naglašavajući da je podijeljenost društva i dalje vidna. U Bruxellesu se međutim naglašava, kako su prepereke i problemi bili očekivani, ali je ipak u posljednjih godinu dana s mrtve točke pokrenuto nešto što se prije toga nije pomicalo 15 godina.

„Održavanje izbora na cijeloj teritoriji Kosova, pod kosovskim zakonskim okvirom, bila je velika promjena. Ona je dvije zajednice, koje su dotada igrale „svaka pred svojim golom“, stavila na „isti teren““, smatra savjetnik specijalog europskog predstavnika na Kosovu, Alessandro Rota. „Nakon izbora u studenom na Kosovu, srpske zajednice na sjeveru dobile su legitimno izabrane lidere priznate od strane svih. Iako dio suradnje i dalje ide preko nas, postoji i pojačana kooperacija lokalnih zajednica s ministarstvima i administracijom u Prištini, što je novost“, naglašava Rota.

"Nema promjena preko noći"

Da je dijalog i normalizacija odnosa Beograda i Prištine proces od koga se ne očekuju „promjene preko noći“, ali i da je „lično impresioniran“ postignutim, kaže direktor za Zapadni Balkan u Europskoj diplomatskoj službi, Fernando Gentilini. On ocjenjuje da normalizacija u oblastima kao što su sloboda kretanja, imovinski katastri ili izlazak na izbore, predstavlja osnovu za pomirenje među zajednicama na Kosovu. „Sporazum nije samo potpis i njegova primjena. Sporazum zahtijeva konstantnu energiju i rad. Mislim da su svi u ovom procesu spremni na to. Europska perspekitva jeste važna, ali oni (Beograd i Priština) su željeli da životi njihovih ljudi budu normalni i da se riješe problemi na terenu. To je pokrenulo sve“, kaže Gentilini.

Svojevremeno je šefica europske diplomatije Chaterine Ashton najvila mogućnost, da poslije Briselskog sporazuma, koji se vodi i kao „prvi sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine“, na red dođe i „drugi sporazum“. U ovom trenutku u Bruxellesu kažu kako je realno očekivati da do studenog 2014. godine, kada ističe mandat visoke predstavnice, dođe barem do pune primjene sporazuma dogovorenog i potpisanog 19. travnja 2013.