Stranci bi trebali spasiti i njemačku - crkvu

Po svom izgledu bi Wojciech Kaszczyc i Radoslaw Lydkowski - mišićavi i obrijanih glava - mogli biti redovni klijenti nekog fitness studija ili posjetitelji popularnih disko-klubova. Ali oni to nisu. Ta dvojica mladih Poljaka izabrala su drukčiji put: žele postati svećenici, i to ne u svojoj domovini, nego u Njemačkoj.

Upoznali su se u jednom sjemeništu u Poljskoj. Radoslaw danas ima 28 godina i može zahvaliti dvije godine mlađem Wojciechu da studira u Limburškoj biskupiji. Pritom ni Wojciech nije računao da će jednoga dana završiti u inozemstvu. "Jedan njemački svećenik je došao u naše sjemenište u Poljskoj i ispričao nam da u biskupiji Limburg nedostaje svećenika", prisjeća se. Nakon tjedan dana intenzivne molitive i razmišljanja, Wojciech je odlučio pomoći njemačkoj crkvi. Radoslaw je otišao s njim.

Hitno se traže - mladi svećenici

Biskupija Limburg ciljano koristi partnerstvo s Katoličkom crkvom u Poljskoj kako bi dovela svećenički podmladak u Njemačku. I u sjemeništima drugih biskupija u međuvremenu sjedi sve više studenata iz stranih zemalja poput Indije i Brazila. Razlog tome je što Katolička crkva u Njemačkoj ima veliki problem s "nestašicom" svećeničkog podmladka. Sve manje mladih muškaraca se u ovoj zemlji odlučuje za studij teologije s ciljem da postanu svećenici ili da ostvare znanstvenu karijeru na 20 fakulteta i 34 teološka instituta u Njemačkoj.

U posljednjih 15 godina se broj studenata koji dođu do kraja studija teologije prepolovio. Trenutno ih je, prema aktualnoj studiji frankfurtskog teologa i sociologa Bernharda Emundsa u čitavoj Njemačkoj samo još 2.200. To utječe i na znanstveni krajolik - u zadnjih pet godina je ukinuto 20 posto asistentskih mjesta i znanstvenih novaka. Neke katedre se uopće ne mogu popuniti.

Teologija u Njemačkoj izumire?

Ako broj mladih teologa nastavi ovako padati, morat ćemo se debelo zabrinuti da će doći do pravog urušavanja katoličke teologije", upozorava Emunds. Situacija je drukčija kod studija potrebnog za nastavnike vjeronauka - tu je broj znatno porastao. Edmunds stoga predlaže crkvi da ulaže više nego do sada u edukaciju vjeroučitelja.

On je kritičan prema vrbovanju budućih svećenika u inozemstvu. "Da bi se vodila neka njemačka župa, potrebno je dobro poznavati način života u Njemačkoj, želje i strahove ljudi ovdje a upravo to je jako teško kada svećenici dolaze iz druge kulture", argumentira on.

Poljaci drukčije doživljavaju vjeru

I Radoslaw i Wojciech su se isprva osjećali strano u njemačkoj crkvi. Tijekom svoje župničke prakse ustanovili su da se župni život u Limburškoj biskupiji znatno razlikuje od onoga u Poljskoj. Za njih je bilo novo da su svjetovnjaci, laici toliko angažirani u radu župe i da smiju pomagati u crkvenim odborima. I u Poljskoj puno više ljudi vjeruje i ide u crkvu, kaže Wojciech. "U modernom svijetu vlada kriza vjere", kaže taj student i objašnjava je ovako: "Kada čovjek živi u financijskom blagostanju vjeruje da mu Bog više nije potreban."

Tijekom svoje izobrazbe dvojica Poljaka žive u sjemeništu fakulteta St. Georgen u Frankfurtu na Majni, zajedno s 43 sjemeništarca iz različitih njemačkih biskupija. S njima žive i uče i drugi budući svećenici iz istočne Europe i afričkih zemalja.

Put protkan sumnjama

Na velikom Campusu smješteni su i biblioteka i menza - sve to ograđeno visokim kamenim zidom. Sjemeništarci žive u skromnoj jednokrevetnoj sobi s radnim stolom, stolicom i uskim krevetom, ali ipak nisu odsječeni od vanjskog svijeta, naglašava Radoslaw. "Ovo nije studentski dom. Mi doduše živimo i jedemo zajedno, imamo i naše studijske obveze", objašnjava. U njih, pored studija teologije, spada i angažman u socijalnim projektima. Radoslaw tako radi u jednom dječjem domu u Offenbachu.

Svećenička izobrazba mu se sviđa, ali ipak ga povremeno obuzmu sumnje je li doista spreman odreći se braka ili obitelji za ovaj poziv. "Ovisno o raspoloženju, obuzme me čežnja za nečijom blizinom i vezom", priznaje ovaj sjemeništarac, ali na kraju uvijek dođe do zaključka da ipak želi postati svećenik.