Novi religiozni pokreti u gradovima svijeta

"Berlin i religija, nekoć nemoguć spoj, danas je to realnost. Prije godinu dana znanstvenici su ustvrdili da u Berlinu djeluje više od 300 vjerskih zajednica, koje polako, ali sigurno mijenjaju strukturu grada. Naime, danas se smatra normalnim da čitava zajednica ili susjedstvo misu i obrede održava na alternativnim mjestima kao što su napuštene trgovine, dvorane i tome slično. U berlinskom parku Hasenheide nalazi se hinduistički hram, u kojem se vjernici mole za bolju situaciju u Neukölnu, socijalno ugroženom dijelu Berlina. Istodobno, neke islamske zajednice zajedno sa crkvama i udruženjima za pružanje socijalne pomoći svojim humanitarnim doprinosom, potiču stvaranje boljih životnih uvjete".

Navedeni primjeri preuzeti su iz predgovora nedavno objavljene zbirke " Urban Prayers" - Novi religiozni pokreti u globalnim gradovima". Za čitatelje zasigurno privlačni jer daju uvid u široki spektar religioznih pokreta i organizacija diljem svijeta. Naime, radi se o transdisciplinarnom kulturno - istraživačkom projektu, koji istražuje u kojoj mjeri i na koji način religija utječe na grad i obrnuto. Projekt prati i izložba " The Urban Cultures of Global Prayers" , koja je od 12. studenog u prostorijama Novog društva za likovnu umjetnost u Berlinu otvorena javnosti. Četiri prostorije, koje se jedna za drugom redaju poput igre svijetla i tame mijenjajući boju izložbenog prostora sa bijele na crnu prikazuju fotografije dvanaestero umjetnika iz Lagosa, Mumbaia, Rio de Janeira, Berlina i Istambula.

Vjera i grad

U gradskom dijelu Istanbula, poznatom kao Basaksehir živi tzv. srednja klasa. Novi stanovi, trgovine, shopping centri i susretljivi ljudi naseljavaju ovaj dio grada. Jedino ograde, žarko svijetlo i stražari kvare atmosferu. Basaksehir je poznat i po vjerskoj zajednici pa je neobično što njegovi stanovnici "nešto raskošnije" žive. Naime, zna se to ne odgovara opisu života kakav navodi Kuran, Sveta knjiga muslimana. Video instalacija, umjetnika Servgia Ortacsa upravo problematizira navedeni paradoks postavljajući pitanje: " Koga se bojite? Zašto sami sebi postavljate granice?“

zložba broji ukupno četrnaest radova, pri čemu je većinom riječ o fotografijama i video prilozima. Umjetnicima i organizatori izložbe suzdržavaju svoje mišljenje oko fenomena širenja religioznih pokreta. Važno im je samo da ih se poštuje i da im se pridaje pažnja.

U Berlinu je utjecaj religioznih pokreta tek počeo uzimati maha, dok je u nekim gradovima odavno ostavio svoj trag. Radi se o manjim religioznim grupacijama, koje diljem svijeta sve više dobivaju na važnosti. Nekada katolička metropola Latinske Amerike danas je poznato središte pentekostalizma. Slična stvar događa se i u Indiji i Brazilu. U Mumbaiu je hinduistički nacionalni pokret Shiv Sena uključen u službu javne vlasti, dok u Riu mise služe i u kinu.

Religija i ekonomija

U Nigeriji je pentekostalizam poprimio veće razmake, dapače uživa jaku društvenu moć. Zbog gospodarskih i političkih promjena, do kojih je došlo sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, sadašnja gospodarsko - politička situacija i nije najstabilnija. Što se dogodilo? Religija je djelomično preuzela funkciju države. "Protestantski svećenici pretežno potječu iz imućnijih dijelova zemlje, obrazovani su, imaju novaca, a zvanje svećenika biraju zbog moći i prestiža", priča Jochen Beceker, suradnik tima " Urban Cultures og Global Prayers".

Prema rezultatima istraživanja "Urban Prayers" noviji religiozni pokreti pa tako i pokret pentekostalizama vrlo su moderni stoga koriste sve medije, uključujući i film ne bi li propagirali vjerske sadržaje. Usto je Nigerija religiozna zemlja pa se pokret brzo širi. U Lagosu primjerice, najveća pentekostna crkva ima pet puta više vjernika nego najveći svjetski nogometni stadion. Na rubu grada ima čak i svoj "Božji grad".

Ekspanzija novih religijski pokreta

No, to još uvijek nije sve: pentekostna crkva nadilazi granice Nigerije. One danas postoje i u drugim afričkim zemljama, dopuštaju migraciju, prate ljude u novi zavičaj, putuju s njima i do Velike Britanije te im daju podršku u procesu integracije. Dotok migranta je stoga vidljiv. Protestantski svećenice iz Nigerije na razne načine ljudima pomažu da prijeđu granicu: mole se za njih, daju im hranu i novac, usklađuju frizure i sl. Kao što i piše u predgovoru zbirke" Urban Prayers" pentekostna Crkva brine o migrantima, pruža im orijentacijsku pomoć i podršku za vrijeme integracije za razliku od drugih svjetovnih organizacija, a to je ključan razlog da ovu temu proučite dublje.

Autorice: Silke Bartlick / Doroteja Jaković

Odg.ured: Željka Telišman