Strah od ruske invazije u švedskoj turističkoj idili

Na švedskom otoku Gotlandu na Baltičkom moru se puca. Naoružani pripadnici narodne obrane provlače se kroz grmlje. Oni vježbaju za slučaj opasnosti. Konkretno: za slučaj da vojska neke neprijateljske zemlje okupira otok. Narodna obrana na Gotlandu broji oko 500 pripadnika koji samo u svoje slobodno vrijeme sudjeluju na vježbama.

Sara je veterinarska tehničarka. Danas je obučena u maskirnu uniformu, na glavi ima željeznu kacigu. Djeluje iscrpljeno. Priča da vježba kad god nađe malo vremena. Regularne vježbe se održavaju dva puta godišnje, no Sara vježba barem jednom mjesečno: "Mislim da je važno obraniti našu zemlju. To ne može svatko, ali oni koji mogu trebaju se javiti u narodnu obranu."

"Mala postrojba - ali učinkovita"

Na ovom turističkom otoku već deset godina nema pripadnika švedske vojske. Kada su nestale političke napetosti u Europi, vlada je povukla vojsku i prepustila obranu stanovnicima. "To je mala, ali učinkovita postrojba", kaže general Karl Engelsbrechtsson. Postrojba se sastoji od 500 osoba naoružanih modernim oružjem.

Dakle, otok treba obraniti 500 dobrovoljaca, od kojih neki i nisu spremni za akciju u svako doba. Brigadir Roland Ekenberg, pod čijim se zapovjedništvom nalazi narodna obrana, smatra da to ne predstavlja nikakav problem: "To su ljudi koji su vrlo angažirani. Oni ne sudjeluju samo na regularnim vježbama, nego vježbaju i samostalno kako bi bili što spremniji."

Strateški važan položaj

Gotland ima strateški važan položaj između švedskog kopna i baltičkih država. Obala Letonije je gotovo isto toliko udaljena kao i Stockholm. Svi brodovi koji iz Finske ili ruskog Sankt Petersburga plove za Poljsku ili Njemačku moraju proći pored ovog otoka. "Ovaj položaj je važan za trgovinu s našim prijateljima, ali može biti i vojno značajan. I zanimljiv za naše neprijatelje", objašnjava Ekenberg.

Zbog napetosti između Zapada i Rusije, švedska vlada je odlučila bolje zaštititi Gotland. Na otok bi trebalo biti premješteno 150 vojnika. Švedski ministar obrane Peter Hultquist ističe da se mora reagirati na promijenjenu geopolitičku situaciju: "Prije smo se koncentrirali na međunarodne vojne misije. Sada se želimo više usredotočiti na obranu naše zemlje." On kao razloge navodi aneksiju Krima, sukob u Ukrajini, ruske interese na Arktiku te, kako kaže, "najnovije aktivnosti Rusije koja je svoje bojne zrakoplove poslala i do Islanda i Velike Britanije".

Vlada sada više novca izdvaja za obranu. U modernizaciju i naoružanje bit će uloženo oko 600 milijuna eura, a zato će biti smanjena sredstva za sudjelovanje u međunarodnim misijama.

Otočani se raduju

Gradonačelnik Gotlanda Björn Jansson se nada da će njegov otok imati koristi od tih vojnih ulaganja. Kaže da bi za gospodarstvo bilo dobro ako dođe 150 vojnika s obiteljima. On priznaje da će to značiti i mnoge izazove: za nove stanovnike morat će se izgraditi stanovi te povećati kapaciteti dječjih vrtića, škola i drugih ustanova. "To neće biti lako, ali će biti dobro za nas", siguran je gradonačelnik.

Njegovo mišljenje dijeli i predstavnica Turističke zajednice Gotlanda Carin Sjöberg. Više vojnika znači i više radnih mjesta i bolju infrastrukturu. "Mislim da će to za nas biti vrlo dobro. Jer za otok je važno da dobije investicije", kaže Carin Sjöberg.