Strah od "ruskog medvjeda"

Što više vojnika NATO-a - to bolje. Po mogućnosti stacionirati ih što bliže "istočnoj granici". Uz to, kako kaže jedna uzrečica - "bolje jučer nego danas". Ove rečenice najbolje odražavaju stav Poljske kada su u pitanju očekivanja ove zemlje od NATO-a u odnosu na aktualnu krizu u Ukrajini. Inače poprilično razjedinjeni poljski političari su već mjesecima složni. Putinova agresija na Ukrajinu, smatraju oni, predstavlja opasnost za sigurnost Poljske.

Ponovno se bude stare traume i sjećanja na zaposjedanje Poljske od strane Rusije u Drugom svjetskom ratu ali i na represije nakon njega kada je Poljska bila članica Istočnog bloka odnosno Varšavskog pakta. Poljski tisak smatra da je počelo novo razdoblje sukoba i već sada žali za godinama nakon pada "željezne zavjese" 1989. godine. "Bilo je to najboljih 25 godina u Poljskoj u posljednjih nekoliko stoljeća", napisao je Adam Michnik, glavni i odgovorni urednik najvećeg poljskog nadregionalnog lista "Gazeta Wyborcza".

Strah od Rusije, razočarenje Njemačkom

Suzdržana politika Njemačke prema Moskvi nailazi na kritike sa svih strana. "Njemačka ne bi branila Poljsku od Rusije, ukoliko bi nastupila ozbiljna situacija", zaključak je publicista Bartosza Wielinskog u listu "Gazeta Wyborcza". Pawel Zalewski, ugledni političar iz vladajuće i Njemačkoj prijateljske Građanske platforme nedavno je pisao o "njemačkoj bombi ispod temelja Europe". On tvrdi da će Njemačka ekonomske interese staviti iznad sigurnosnih interesa istočne Europe.

Na summitu NATO-a u Walesu (04.-05.09.) ovo kritično pitanje nije razriješeno. Poljska smatra njemačko pridržavanje sporazuma između NATO-a i Rusije od 1997. godine pogrešnim. "Poljska je doduše nakon summita sigurnija nego prije summita ali sudbina Ukrajine je zapečaćena jer Zapad, kojeg uglavnom koči Njemačka, nije spreman vojno i ekonomski stati se na stranu Ukrajine", mišljenje je koje prevladava među poljskim komentatorima. "A najgori mogući scenarij je raspad Ukrajine, bespomoćnost Europe i nastavak dosadašnjeg Putinovog kursa", upozorava Adam Michnik i daje prognozu: "Slijedeća je na redu Moldavija. A onda ćemo slušati kako se Rusi progone u Estoniji i Letoniji i da im se mora uputiti pomoć."

Atomsko oružje duž "istočne granice"

Zbog "zamrznutog" sukoba na području Transnistrije, Rumunjska se pribojava da bi kriza iz Ukrajine mogla prijeći i na susjednu Moldaviju, u kojoj većina stanovništva govori rumunjski. Najnovije izjave ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova izazvale su nemir u Bukureštu. On je rekao da se iz vida ne smiju izgubiti druge regije u Ukrajini, u kojima postoje slični problemi kao na istoku Ukrajine, gdje se govori ruski jezik. Lavrov se tom prilikom konkretno osvrnuo na rumunjsku, mađarsku i poljsku manjinu na zapadu Ukrajine.

Racionalno gledajući, direktna opasnost za Rumunjsku ne postoji, izjavio je nedavno rumunjski predsjednik Traian Băsescu. Ali, dodao je on, moramo biti spremni na "iracionalno". Obzirom na eskalaciju na istoku Ukrajine, on je tražio od EU-a i NATO-a da opremi ukrajinsku vojsku oružjem. Vrijeme "zaštitnih šljemova i priopćenja o namjerama" moralo bi biti zamijenjeno novom politikom, koja bi zaustavila Rusiju. "Danas je na redu Ukrajina, sutra netko drugi", rekao je Băsescu.

Bivši bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passy je za DW ponovio svoj zahtjev da se atomske bojeve glave postave na "istočne granice" NATO-a. "Atomsko oružje je zbog svojih strašnih posljedica spriječilo 3. svjetski rat u 20. stoljeću. Stoga bi to bilo političko odmjereno rješenje, koje bi dovelo do stabiliziranja situacije. "Takav korak bi bio neophodan nakon Putinove invazije na Ukrajinu", izjavio je Solomon Passy.

Nade koje se polažu u NATO

Za razliku od bivšeg bugarskog šefa diplomacije, rumunjski predsjednik Băsescu ima u vidu ne atomsko već konvencionalno oružje. Na summitu NATO-a u Walesu, on je tražio - slično kao Poljska i zemlje Baltika - podizanje baze NATO-a u svojoj zemlji. Osim toga, on bi volio da se njegova zemlja uključi u NATO-program za obranu od cyber-napada na Ukrajinu. Dan pred summita je Vrhovno vijeće obrane u Bukureštu glasalo za stacioniranje borbenih zrakoplova NATO-a. Oni bi trebali biti dio integriranog obrambenog sustava Zapadne vojne alijanse. Rumunjska priželjkuje i užu suradnju sa savezničkom vojnom mornaricom. Razlog tome je pojačano prisustvo ruskih vojnih brodova u Crnom moru.