1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: toplije s Hrvatskom, hladno s Bosnom i Hercegovinom

Ivica Petrović
10. siječnja 2023

Dok Beograd najavljuje "popravljanje" odnosa s Zagrebom, odnosi prema Sarajevu su uporno na silaznoj putanji: na Palama će sudjelovati i u proslavi Republike Srpske.

https://p.dw.com/p/4LwNe
Flaggen Serbien und Kroatien
Foto: daniel0Z/Zoonar/picture alliance

Državno čelništvo Srbije je, pjesnik bi rekao: iznenada, jednog dana, odlučio kako je vrijeme za popravljanje odnosa s Hrvatskom. Nalog koji je predsjednik Aleksandar Vučić dao svojim suradnicima glasi neka se pokrene akcija, kako je navedeno; "odleđivanja odnosa s Hrvatskom". Taj zadatak je povjeren ministru vanjskih poslova Ivici Dačiću, a posjeta Zagrebu za pravoslavni Božić 6. siječnja je bila prvi korak u tom pravcu.

Odnosi Srbije i Hrvatske već godinama su na niskoj razini i uglavnom ih obilježavaju pikantne izjave političara s obje strane. Klasičnu diplomatsku komunikaciju zamijenila su medijska prepucavanja i nadmudrivanja. Hrvatska je pri tom gotovo opsesivna tema predsjednika Srbije i njegovih glasača: uspoređivanje ekonomskih (ne)uspjeha, odmjeravanje tko je bolje prošao u epidemiji kovida, procjenjivanje količine zla koje su dva naroda nanijeli jedan drugom, procjene tko ima bolju/goru muzičku estradu, stalne komparacije sportskih (ne)uspjeha... Takvo, pomalo nezdravo rivalstvo dvije države obilježilo je godine vladavine Srpske napredne stranke.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovog studenog
Makar se o Hrvatskoj još uvijek govori kao o "ustaškoj državi", Beogradu je jasno kako ona više nije dio "velike Srbije" o kojoj se još uvijek mašta.Foto: FRANCOIS WALSCHAERTS/AFP

Opasnost od izolacije Srbije

Po mišljenju Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji; „rano je procjenjivati je li je ta namjera za popravljanjem odnosa iskrena ili nije. Međutim, istovremeno s posjetom Ivice Dačića Hrvatskoj, u Beogradu su i Aleksandar Vulin i Ana Brnabić govorili o Hrvatskoj kao 'ustaškoj zemlji'.“

Moglo bi se reći kako je namjera poboljšati odnose dijelom i politika podilaženja Europskoj uniji, dodaje Biserko. „Ne smijemo zaboraviti kako ovdje ne govorimo samo o odnosima Srbije i Hrvatske, već da imamo i druge neuralgične točke na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Vjerojatno se sad smatra kako bi tu trebalo pokazati neku dobru volju što se tiče regije, imajući u vidu pritiske koji dolaze iz Moskve i ideje o ’srpskom svetu’ od koje se nije odustalo.“

„Mislim da je u svakom slučaju ovo dobar trenutak za ovakav korak“, kaže za DW Zoran Stojiljković s Fakulteta političkih nauka. „Postoji potreba Srbije da ne uđe u neku vrstu europske izolacije. Odnosi u regionu su važni za proces europskih integracija, ali isto tako mislim i da je ta vrsta politizacije međusobnih odnosa izgubila snagu okupljanja i mobilizacije kod desnih snaga u obje države“, misli Stojiljković.

Blokada u Kosovskoj Mitrovici koncem prosinca prošle godine
Kosovo, Crna Gora, Bosna i Hercegovina... I u Bruxellesu se već gubi strpljenje sa službenim Beogradom i "poboljšanje" odnosa s Hrvatskom je najlakši ustupak.Foto: Miodrag Draskic/REUTERS

Milošević i nakon Miloševića

Teško je zaobići i simboliku činjenice da se poboljšanjem  odnosa bavi Ivica Dačić koji se svakako i osobno prepoznao u riječima premijera Hrvatske Andreja Plenkovića kako je „Hrvatska bila žrtva agresije Miloševićevog režima“.

„Nasljeđe rata i ratnih politika još uvijek je problem za sve odnose u regiji“, smatra Sonja Biserko. „Srbija u tom smislu nije spremna priznati bilo kakvu odgovornost i to je očigledno nastavak Miloševićeve politike. Jer svi nosioci te politike su sad na važnim položajima i oni na svoj način tumače ono što se dogodilo“, tumači predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Autentični predstavnici te politike su se uvijek bolje razumjeli, smatra Zoran Stojiljković. „U takvim situacijama nemate koga da vam se buni s desne, nacionalne strane. Ta vrsta aranžmana između Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i sličnih stranaka u Srbiji bila je nekako trajnija i uspješnija i sve je to manje dovođeno u pitanje, nego kada su na vlasti bili Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) u Hrvatskoj i Demokratska stranka (DS) u Srbiji“, primjećuje Stojiljković.

Dodik i Dačić u istočnom Sarajevu
Gotovo ravno iz Zagreba je Dačić otišao na Pale da bi i službeno prisustvovao obilježavanju osnutka Republike SrpskeFoto: ELVIS BARUKCIC/AFP

„Republika Srpska kao ratni plijen“

Ako se i pruža ruka Hrvatskoj, s druge strane je odnos Srbije i Bosne i Hercegovine na silaznoj putanji. Beograd je ignorirao upozorenja koja su stizala iz Sarajeva neka ne prisustvuje obilježavanju Dana Republike Srpske 9. siječnja i to je svakako dodatno zakompliciralo međusobne odnose.

Razlog tome jest što je Hrvatska, kao članica EU i NATO, ispala iz „srpskog sveta“, smatra Sonja Biserko, „dok je ostala Republika Srpska kao ratni plijen od kojeg se ne odustaje. Premještanje obilježavanja 9. siječnja iz Banja Luke u istočno Sarajevo je također dodatna provokacija, jer ne znam što bi to drugo trebalo manifestirati nego spremnost na sukobe“, upozorava Biserko.

Zoran Stojiljković tu situaciju vidi kao spojene posude i smatra kako „postoji rezerva u Sarajevu prema politici Zagreba i Beograda koji ponekad povišenim glasom izražavaju bojazan za položaj pripadnika svojih naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga se i nakon puke naznake neke normalizacije odnosa između Srbije i Hrvatske nervozno reagira u nekim krugovima u Bosni i Hercegovini. Tu se može vidjeti određeno strahovanje od prijetnje zajedničkog tutorstva Srbije i Hrvatske nad Bosnom i Hercegovinom“, zaključuje Stojiljković.