Srbija: Ima cjepiva, ali nema za koga?

„To je apsurd“, kaže epidemiolog Zoran Radovanović za DW. „Mi smo jedina zemlja na svijetu gdje ponuda cjepiva premašuje potražnju."

Dok u svjetskom tisku odjekuje mješavina čuđenja i divljenja hitrom početku cijepljenja u Srbiji, podaci objavljeni ovih dana navode na pitanje hoće li uskoro silne doze kineskog, ruskog i zapadnog cjepiva ostati po srpskim skladištima?

Naime, u Srbiji je nešto više od milijun građana primilo barem jednu dozu cjepiva, dok na listi čekanja ima još jedva dvjesta tisuća građana. To znači da se od oko 5,5 milijuna punoljetnih tek oko četvrtine njih elektronskim putem prijavilo za imunizaciju.

„Kao Boga vas molim, javite se da dobijete cjepivo. Imamo i imat ćemo cjepiva, molim vas kao Boga", apelirao je predsjednik Aleksandar Vučić krajem prošlog tjedna, navodeći da će i sam uskoro primiti cjepivo.

Kolektivni imunitet do ljeta – nemoguća misija?

Prema tvrdnjama dužnosnika, Srbija je već pribavila ili naručila oko petnaest milijuna doza što je gotovo dostatno da dovoljan broj ljudi primi po dvije doze u dva navrata. Međutim, sada djeluje kao nemoguća misija da se uopće nađe dovoljno ljudi spremnih na cijepljenje.

Stručnjaci širom svijeta iznose procjene da je za kolektivni imunitet potrebno cijepljenje od 65 do 85 posto populacije.

Na najave iz Kriznog štaba da bi društvo do ljeta moglo da steći imunitet krda, Radovanović upozorava da je računica pogrešna. Jer, ne mogu se jednostavno sabirati oni koji su preležali koronu i oni koji su primili cjepivo. Te dvije grupe se u velikoj mjeri poklapaju, a preležani virus obično pruža tek nekoliko mjeseci zaštite od nove zaraze.

„Ljudi oklijevaju oko cijepljenja. Nije im data odgovarajuća informacija. Odnosno, internet je pobijedio Ministarstvo zdravlja. U toku je infodemija“, priča iskusni epidemiolog Radovanović. „Mnogi kažu nisam protiv, nego želim sačekati, da vidim što će biti s onima koji su prvi primili cjepivo."

Radovanović smatra da je država zakasnila sa „zdravstvenim prosvjetljivanjem“ građana koje mora pratiti ovakve mamutske pothvate u sferi javnog zdravlja. Također, nije poznato da je sankcioniran ijedan liječnik koji širi dezinformacije o epidemiji i cijepljenju.

Udruga „Ujedinjeni protiv kovida“ početkom veljače je protiv pulmologa Branimira Nestorovića podnijela prijavu Sudu časti Liječničke komore Beograda. Nestorović, raniji član Kriznog štaba koji je koronu nazivao „virusom koji postoji samo na Facebooku“, i dalje je čest sugovornik medija bliskih vlasti.

„Neprestana gostovanja na televizijama, a bez ikakve kontrole, bez odgovornosti, a kamoli pravnog sankcioniranja, truju ljude mnogo više od covida, istovremeno donoseći ogromnu zaradu i vlasnicima i zaposlenicima tih televizija, kao i samim šarlatanima, čije privatne prakse i biznisi cvjetaju", napisala je dramaturginja Biljana Srbljanović u kolumni za dnevnik  Blic sredinom veljače.

Premda je prijava za cijepljenje lako i bez birokratskih peripetija, za sada se nije prijavila ni ona trećina građana koja je spremna da se cijepi. Ili se barem tako izjasnila u anketi Nove srpske političke misli objavljenoj u siječnju. Nešto veći udio (38 posto) rekao je da će pričekati, dok 27 posto obija cijepljenje.

Šokantni nalaz tog istraživanja pokazao je da je spremnost na cijepljenje čak četiri puta manja kod oporbeno nastrojenih građana. „Postoji izvorno nepovjerenje u cjepivo slično kao u drugim zemljama“, rekao je tada za DW urednik NSPM-a (Nova srpska politička misao) Đorđe Vukadinović. „Ali postoji i specifičan politički aspekt koji nema veze s antivakserima. To je nepovjerenje u sve što vlast kaže, radi i propagira."

Šizofren odnos prema epidemiji

Vlasti pak očito najveći problem vide u malim sredinama, posebno kod starijih i, kako se pretpostavlja, lošije informiranih ljudi. „Ići ću se baš cijepiti ili u Žagubicu ili u Merošinu, negdje da budem primjer i da zamolim te ljude“, rekao je Vučić. Ideja je da se cijepe i oni koji se nisu prijavili.

Srbiji su potrebni i mobilni timovi za cijepljenje koji će ući u svako selo, rekao je za N1 predsjednik Udruge za javno zdravlje Dragoslav Popović. Ljudi imaju bojazni i pitanja, i traže odgovore, pa bi „bilo bi dobro da je uočljiva nekakva promotivna kampanja koja će biti usmjerena na te ljude".

To je do sada potpuno zapostavljeno, smatra Zoran Radovanović. Umjesto toga, predsjednik se „populistički“ razmetao brojem nabavljenih doza cjepiva, slično kao ranije brojem respiratora koji su završili u skladištima, kaže ovaj epidemiolog.

„Ako se ovako nastavi, za nekoliko mjeseci bi Vučić mogao da proglasiti cijepljenje obaveznim za određene kategorije zaposlenih. Mada, možda će se suzdržati od tog poteza jer je nepopularan uoči izbora“, dodaje Radovanović.

Pitanje je koliko utjecaja na imunizaciju ima i čudnovat odnos sve gore epidemiološke situacije i blagih mjera koje uvodi Vlada. Već danima se bilježi preko četiri tisuća zaraženih dnevno, premda je izvjesno da je stvarna brojka mnogo viša – jer, svaki četvrti test je pozitivan.

Nedavno je reporterka njemačke televizije RTL u Beogradu, šetajući pored prepunih terasa kafića, stekla dojam da se ljudi ponašaju „kao da nema korone". Može biti da opredjeljenje vlasti da se „sačuva privreda" i život teku manje-više normalno, kod mnogih građana ostavlja dojam da je sve u redu – čak i ako se ne cijepe.