Spirala nasilja na Kosovu

Predstavnici međunarodne zajednice šokirani su zbog nasilja na Kosovu: „Nasilje ne smije biti prihvaćeno kao legitimno sredstvo za promjenu vlasti“, rekao je Ernst Reichel, povjerenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistočnu Europu. „Još gore je to što se kosovska oporba nije distancirala od nasilja. Rasprava u parlamentu se mora voditi argumentima, a ne suzavcem i Molotovljevim koktelima.“

Od kolovoza prošle godine oporba ometa sjednice parlamenta bacanjem suzavca i jaja, kao i koncertima zvižduka. U početku je pokušavala prisiliti vladu na povlačenje sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina. Tim sporazumom se srpskoj manjini jamče dalekosežna autonomna prava. Oporba je istovremeno zatražila i da vlada povuče potpis sa Sporazuma o državnoj granici između Kosova i Crne Gore. Paralelno s blokadom parlamenta, oporba je organizirala i više prosvjeda – na kojima je bilo nasilja – pred zgradama parlamenta i vlade u Prištini.

Nasilje u parlamentu i na ulicama

Oporba sada traži ostavku vlade i nove izbore. „Vlada je stavila na kocku suverenost Kosova“, rekao je jedan od oporbenih vođa Ramush Haradinaj za kosovsku televiziju. 9. siječnja održane su najveće demonstracije otkako se Kosovo proglasilo neovisnim. Više tisuća građana prosvjedovalo je u Prištini tražeći odlazak vlade. Bacali su kamenje i Molotovljeve koktele, na što je policija odgovorila suzavcem. Prosvjednici su tražili i nove izbore jer „vlada radi protiv interesa države“. Nekoliko desetaka policajaca je ranjeno, na zgradama vlade je počinjena velika šteta. Više poznatih zastupnika je uhićeno i stavljeno u kućni pritvor.

Stranke velike vladajuće koalicije, Demokratska liga Kosova (LDK) premijera Ise Mustafe i Demokratska stranka (PDK) ministra vanjskih poslova Hashima Thacija, striktno odbijaju zahtjeve oporbe. „Vlada neće podnijeti ostavku niti će biti novih izbora. Novi izbori na Kosovu će biti održani tek 2018. godine, kao što je predviđeno izbornim zakonom“, naglasio je premijer Mustafa.

Eksplozivna situacija

Ipak, situacija ostaje eksplozivna, smatraju promatrači na Kosovu. „Situacija na Kosovu je zabrinjavajuća. Slike nasilja su nanijele veliku štetu imidžu Kosova“, kaže za DW Safet Gerxhaliu, predsjednik Gospodarske komore Kosova: „Vlada veliki strah od socijalnih nemira i demonstracija, jer Kosovo ima velike gospodarske probleme.“ Najmlađa europska država ima stopu nezaposlenosti od gotovo 40 posto. Etničke napetosti između kosovskih Albanaca i Srba su i dalje velike. Provedba dogovora sa Srbijom napreduje sporo. Kosovo je do sada priznalo 112 zemalja, ali to još nisu učinili pet članica EU-a, Srbija, Rusija, Kina i Indija. Nedavno mu nije odobreno članstvo u UNESCO-u. Građanima Kosova je potrebna viza za EU. Oni više ne vjeruju da će im se situacija brzo popraviti. Zbog toga je u posljednje dvije godine gotovo svaki deseti građanin napustio zemlju i potražio bolju perspektivu u Njemačkoj i drugim europskim zemljama.

Predsjednički izbori

Vrlo sporna tema je i izbor novog kosovskog predsjednika. Prema koalicijskom sporazumu između PDK i LDK, na tu dužnosti bi trebao biti izabran Hashim Thaci. Doduše, za to bi mu u prva dva izborna kruga bila potrebna dvotrećinska većina od ukupno 120 zastupnika kosovskog parlamenta. U trećem krugu bi mogao proći samo s apsolutnom većinom. Thaci je sporan, ne samo u očima nacionalističke oporbe, već i za neke zastupnike vladajuće koalicije. Novi predsjednik bi trebao biti izabran do početka ožujka.

I pored toga, Gerxhaliu smatra da svi problemi mogu biti riješeni za kratko vrijeme. „Na putu prema europskoj obitelji nema alternative za dijalog, komunikaciju i partnerstvo. Kosovo mora provesti preporuke međunarodnih prijatelja iz Berlina, Bruxellesa, Washingtona, Londona, Pariza i Vatikana. I američki veleposlanik na Kosovu Greg Delawie smatra da „svi problemi trebaju biti riješeni u parlamentu“. Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je prošli tjedan organizirala okrugli stol predstavnika vlade i oporbe. Ali dijalog je ostao bez uspjeha. „Vidimo se 17. veljače“, rekao je Ramush Haradinaj. A toga se svi u Prištini boje. U srijedu, na osmu godišnjicu proglašenja kosovske neovisnosti, očekuju se najveće demonstracije poslije rata na Kosovu 1999. Promatrači smatraju da je realno očekivati da će tom prilikom doći do nasilja.