"Hladni rat" Beograda i Prištine

Radi li se o vremenskoj podudarnosti ili je ovaj potez Prištine osveta za neuspjeli pokušaj Kosova da postane član UNESCO-a? Bez obzira o čemu se radilo, dan nakon tog neuspjelog pokušaja uslijedila je suspenzija Zajednice srpskih općina do konačne odluke u siječnju iduće godine. Srbija je uz pomoć Rusije učinila sve da osujeti namjeru Prištine, a premijer Kosova Isa Mustafa to je nazvao „rasističkom kampanjom“. Na odluku kosovskog Ustavnog suda reagirao je i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdnjom da je dijalog s Prištinom pod sadašnjim okolnostima – besmislen.

Stručnjakinja za Balkan iz minhenskog Društva za jugoistočnu Europu Johanna Deimel kaže: „Razgovori su trenutno ionako zamrznuti. Odnosi između Srbije i Kosova veoma su hladni, a atmosfera izuzetno podgrijana“.

Dušan Reljić, direktor briselskog ureda berlinske Zaklade za znanost i politiku kaže da će odluka Ustavnog suda Kosova imati negativan utjecaj na tijek pregovora između Beograda i prištine i dodaje: „Od samog početka bilo je jasno da neće ići ni lako ni brzo kad je riječ o pregovorima Srbije i Kosova“.

Vrh ledenog brijega

Beograd i Priština potpisali su Briselski sporazum u travnju 2013, a on je preciziran u kolovozu 2015. Prema dogovoru, devet općina na Kosovu koje imaju većinski srpsko stanovništvo povezuju se u Zajednicu srpskih općina. Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga naložila je krajem listopada preispitivanje ustavnosti osnivanja tog tijela, pošto je prethodno oporba tjednima blokirala parlament bacajući suzavac u skupštinskim klupama i primjenjujući nasilje.

Kosovsko pravosuđe, čiji je najviši organ Ustavni sud, ne uživa dobar glas. U nedavnom izvještaju Europske komisije se navodi: „Pravosuđe je podložno političkim utjecajima“.

Dušan Reljić smatra da je neuspjeh Kosova u naporu da ga prime u UNESCO samo povod, ali ne i uzrok loših odnosa: „Priča s UNESCO-m samo je vrh ledenog brijega, pošto su problemi provođenja Briselskog sporazuma mnogo stariji“. U Europskoj uniji odbijaju komentirati novonastalu situaciju, s obrazloženjem da se ne želi da uplitati u pravosudne postupke koji su u tijeku.

„Mrkva i batina“?

Beograd se nada otvaranju prvih poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Među prvim poglavljima bit će ono označeno brojem 35 u kojem se zahtijeva normalizacija odnosa s Kosovom.

Njemačka stručnjakinja Johanna Deimel tvrdi: „Mora doći do normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Naposljetku, Srbija će morati priznati Kosovo. Kosovo je neovisno i Srbija se mora pomiriti s tim“. Ona dodaje da nije izvjesno kada će Beograd morati donijeti tu odluku, jer pregovori mogu potrajati godinama. S druge strane, Dušan Reljić predviđa da će upravo zbog toga poglavlje 35 ostati otvoreno sve do kraja pregovora.

Oba stručnjaka smatraju da je nužno istovremeno motivirati obje strane, ali i vršiti pritisak na njih, pošto dosadašnja praksa govori u prilog tome da sukobljene strane reagiraju ili na „batinu“ ili na „mrkvu“. Johanna Deimel naglašava da Europska unija mora izvršiti pritisak, a Dušan Reljić podvlači da Bruxelles mora nešto i ponuditi. U slučaju Prištine, to bi mogla biti liberalizacija viznog režima.