Spašavanje eura - Nijemci daju četvrtinu novca

Njemačka Vlada je poduzela dodatni korak u cilju borbe protiv dužničke krize u Europi i proširenja Paketa pomoći za spas eura. Vlada je na sjednici u srijedu (31.08.) donijela odgovarajući Nacrt zakona. No i pored toga ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri, kada je riječ o korištenju Fonda za spas eura, o svemu može suodlučivati Bundestag. Opozicija ali i pojedini članovi vladajuće koalicije traže znatno veći utjecaj Bundestaga nego do sada.

 

Odluka početkom rujna

 

Vlada svjesno nije željela predložiti Nacrt zakona u kojem se regulira u kojoj mjeri će o Paketu pomoći za spas eura odlučivati Bundestag. O tome naime odluku treba donijeti sam Bundestag već tijekom ovog mjeseca. Pri tome će biti uzeta u obzir i odluka Ustavnog suda o pomoći za spas eura koja bi trebala biti donesena 7. rujna.

I parlamenti ostalih zemalja EU-a trebaju potvrditi ovu odluku koju su šefovi država i vlada zemalja članica Unije donijeli u srpnju. Tzv. kišobran za spasavanje eura trebao bi ubuduće podrazumijevati ovlasti kojim bi se zemljama u teškom financijskom stanju moglo pomoći. Osim toga ukupna suma u okviru kišobrana za spasavanje, koja može biti dodijeljena u formi kredita, trebala bi biti povećana na 440 milijardi eura. Zemlje članice pri tome daju jamstva u visini od 780 milijardi eura. Od te sume Njemačka bi trebala izdvojiti 211 milijardi eura, što je više od jedne četvrtine.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pohvalio je odluku o jačanju Fonda za spas eura kao jednu od učinkovitih preventivnih mjera: „Njemačka Vlada je odlučna u tome da osigura stabilnost eura“, kaže Schäuble. Prema njegovim riječima radi se o tome da se spriječi moguće širenje krize i na neke države koje do sada nisu bile previše zadužene.

Porez na financijske transakcije u eurozoni

Pripadnici oporbe su signalizirali da su spremni podržati planove za spas eura, ali su i najavili da postoje dijelovi o kojima dodatno žele razgovarati. Tako je za socijaldemokrate (SPD), osim učešća Bundestaga u odlučivanju, važno i kako uvezati financijski sektor u pružanje pomoći zaduženima i na koji način provesti bolju regulaciju proračunske politike prezaduženih zemalja, kao i regulaciju bankarskog sustava. Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel je rekao da kancelarka Merkel mora  u Bundestagu objasniti na koji način misli riješiti još brojna otvorena pitanja u ovom slučaju. SPD se skupa sa Zelenima zalaže i za uvođenje poreza na buduće financijske transakcije. Šef Kluba poslanika Zelenih Jürgen Trittin smatra da ovaj porez treba biti uveden barem na razni 17 zemalja članica eurozone, ukoliko ne bude postojala suglasnost za njegovo uvođenje na razini svih 27 članica EU-a.

Šef njemačke ljevičarske stranke Die Linke Klaus Ernst je izjavio da je u razgovorima s kancelarkom predložio da prezadužene zemlje moraju promijeniti svoju poreznu politiku. Tako bi, prema njegovom mišljenju, Grčka trebala smanjiti troškove naoružanja umjesto što krati socijalne izdatke. Također i bogati sloj stanovništva u tim zemljama mora plaćati više poreze. „Mjere na prevazilaženju dužničke krize su bunar bez dna“, kritizirao je Ernst.

Autori: Rolf Breuch / Zorica Ilić (afp, dapd, dpa, rtr)

Odg. ur.: Snježana Kobešćak