Ustavni sud odobrava smanjenje Bundestaga, ali traži izmjene

Njemački parlament Bundestag je prevelik, jer ima previše zastupnika. To je odavno poznato. Njemačka vlada je to željela promijeniti. Zato je prošle godine Bundestagu podnijela reformu Izbornog zakona, koja je potom usvojena. Cilj reforme bio je smanjiti broj zastupnika Donjeg doma njemačkog parlamenta. Trenutno u njemu sjedi 733 zastupnika. Međutim, cilj je da ih bude 630. Protiv Izbornog zakona aktualne njemačke vlade, koju čine Socijaldemokrati (SPD), Liberali (FDP) i Zeleni su se Ustavnom sudu žalili klubovi zastupnika CDU/CSU, stranka Ljevica i još neke stranke. Bavarski CSU kao konzervativna sestrinska stranka CDU-a, i stranka "Ljevice", nastala iz stranke PDS, koja je bila nasljednica bivše Socijalističke jedinstvene partije DDR-a (SED) su relativno male stranke i zato strahuju za svoja mjesta u parlamentu.

Ustavni sud odobrio u biti prijedlog reforme

Najviši njemački sud - Savezni ustavni sud u Karlsruheu, u biti odobrava Izbornu reformu koalicije vladajućih stranaka. Dosadašnji pokušaji prethodnih vlada da proguraju takvu reformu su zaredom propadali. Razlog tome je što je njemački izborni sustav vrlo složen. Ustavni sud je ovaj put odobrio da Bundestag smanji broj zastupnika.

Politolog Albrecht von Lucke, urednik Časopisa za njemačku i međunarodnu politiku (Blätter für deutsche und internationale Politik), rekao je za DW da se radi o "salomonskoj" presudi Ustavnog suda. On kaže kako je "Ustavni sud  spasio ovaj zakon i učinio ga takorekuć „vodootpornim".

Složen izborni sustav u Njemačkoj

U Njemačkoj se izbori održavaju po sustavu „personaliziranih proporcionalnih izbora". Što to znači? Svaki birač može na glasačkom listiću staviti dva križića, zaokružiti dvije opcije odnosno dati dva glasa. Jedan za političara, koji predstavlja njegov izborni okrug. Tu važi pravilo: tko dobije najviše glasova (relativna većina), sigurno dobiva mandat i ulazi u Bundestag. Drugi glas se daje za kandidate koji se nalaze na listi stranke. Ovaj glas je odlučujući i određuje relativnu snagu političkih stranaka.

Kad je neka politička stranka osvojila više direktnih mandata nego što joj pripada na temelju rezultata glasovanja za stranačke liste (drugi glas), dobivala bi tzv. dodatne, odnosno kompenzacijske mandate. Na posljednjim  izborima za Bundestag 2021. bilo je ukupno 138 takvih dodatnih mandata. To je glavni razlog zašto je broj zastupničkih mjesta u njemačkom parlamentu stalno rastao, čime je Bundestag bivao sve veći i veći. Ovakvi kompenzacijski mandati će u budućnosti biti ukinuti. Ustavni sud je to odobrio.

Reforma bi mogla dovesti do toga da direktno izabrani zastupnici iz izbornih okruga, kojima je dan prvi glas na izbornom listiću, ne dobiju mjesto u Bundestagu. Jer, pobjednici u izbornim okruzima dobivaju mandat samo ako je drugi glas, odnosno rezultat glasovanja za stranačku listu dovoljno visok. Politolog von Lucke u intervjuu za DW kaže da se kod usvojene reforme Izbornog zakona radi o "sistemskoj promjeni": "Prvi glas gubi na značenju, tako da otpadaju kandidati koji su osvojili najveći broj glasova u izbornim okruzima, ali imaju najslabije rezultate glasovanja za stranačku listu, koji se prikupljaju davanjem drugoga glasa."

Iznimke moraju ostati

Na izborima za savezni i pokrajinske parlamente (Bundestag i Landtag) u Njemačkoj važi izborni prag od 5 posto. Cilj je spriječiti ulazak previše malih stranaka u parlamente. Do sada je postojala iznimka: ako stranka osvoji najmanje tri direktna mandata , a ne dostigne pet posto glasova na stranačkoj listi (drugi glas), ona može ući kao zastupnička skupina u Bundestag - razmjerno svojoj jačini. Vlada je htjela potpuno ukinuti ovu iznimku. Međutim, Ustavni sud je to proglasio nezakonitim: "Izborni prag od 5% u svom sadašnjem obliku nije u skladu s Ustavom", stoji u presudi. Ova klauzula bi mogla dovesti do toga da se previše glasova ne uzme u obzir.

Veselje kod kršćanskih demokrata i političara Ljevice

Ovoj odluci Ustavnog suda se posebno mogu veseliti dvije stranke: Ljevica i bavarska stranka CSU, koja zajedno s CDU-om čini Klub zastupnika u Bundestagu. Regionalna stranka CSU u Bavarskoj gotovo uvijek osvaja sve direktne mandate, ali na saveznoj razini jedva prelazi prag od pet posto dobivenih glasova. Ljevica je na posljednjim izborima za Bundestag osvojila samo 4,9 posto glasova, ali je ipak uspjela ući u Bundestag s 39 zastupnika, jer je osvojila tri direktna mandata.

Ikona ove stranke Gregor Gysi bio je jedan od onih koji su na posljednjim izborima dobili direktan mandat. Gysi potječe iz DDR-a i bio je u vrhu vladajuće stranke DDR-a (SED). U vrijeme političkih promjena 1989./1990. pomogao je reformirati SED u demokratsku stranku. Kasnije je postao jedan od suosnivača današnje stranke "Ljevice". U razgovoru za DW Gysi, po zanimanju pravnik, govori o "uspjehu za Ljevicu i kršćansko-demokratske stranke CDU/CSU", te o "neuspjehu" vladajućih stranaka. Očekuje da će do rujna biti usvojen nov Izborni zakon. Iako bi želio da se prag od pet posto smanji, on ne vjeruje da je to moguće: "S obzirom da je većina Bundestaga jako zaljubljena u prag od pet posto, vjerojatno će biti za regulativu koja podrazumijeva tri direktna mandata."

Njemački Bundestag je najveći demokratski izabran parlament na svijetu! Bundestag trenutno ima 733 zastupnika. U 15. legislativnom razdoblju - od 2002. do 2005. - bilo ih je 603. U iduće četiri godine već 614. I tako dalje. Bundestag je postao napuhani parlament u XXL veličini. Veći je samo nedemokratski izabrani Nacionalni narodni kongres u Pekingu. U njemu sjedi oko 3.000 delegata. Oni predstavljaju oko 1,4 milijarde ljudi. Savezni revizorski ured je izračunao da Bundestag sa svojim zastupnicima, njihovim suradnicima i uredima košta porezne obveznike oko milijardu eura godišnje.

Što će biti s izbornom reformom?

Sljedeći izbori za Bundestag su za nešto više od godinu dana; vjerojatno 28. rujna 2025.godine. Vlada nema puno vremena da reformu Izbornog zakona uskladi s Ustavom. Savezna vlada bi mogla, na primjer, dodatno sniziti izborni prag od pet posto. Ako ne, važilo bi i dalje dosadašnje pravilo s mogućnošću direktnih mandata.

Greška Ustavnog suda?

Vladajuće stranke su načelno zadovoljne presudom Ustavnog suda. Politolog Albrecht von Lucke hvali njihovu reformu Izbornog zakona: "Koalicija je - zahvaljujući korekciji Ustavnog suda - uspjela ostvariti nešto što je desetljećima bilo neispunjena zadaća."

CDU i CSU kritičnije gledaju na presudu Ustavnog suda: najavljuju da će poništiti Izbornu reformu ako nakon izbora uđu u novu vladu.

Izricanje presude Ustavnog suda je zasjenjeno jednom nezgodom: curenjem informacija. U noći prije izricanja presude obrazloženje presude Ustavnog suda je dospjelo u javnost. Ustavni sud, kako je izjavila potpredsjednica Doris König, žali što je do toga došlo zbog „vjerojatno tehničke greške".

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.