Slovenija pred promjenama

Slovensko gospodarstvo posljednjih nekoliko godina bilježi pad, nezaposlenost je od 2008. godine udvostručena, velikim bankama prijeti kolaps. Slovenija se našla u potpuno novoj situaciji. Jer zemlja je dugo vrijedila kao primjerni učenik među novim članicama EU-a.

Anej Korsika je jedan od organizatora masovnih prosvjeda koji su doveli do pada konzervativne vlade Janeza Janše. Vladina politika štednje, kao i korupcijske afere, samo su još više razljutili građane, kaže Korsika. Ipak ovaj 28-godišnjak baš i nije zadovoljan promjenom na vrhu: "Alenka Bratušek se ne ismijava ljudima koji prosvjeduju, kao što je to činio njezin prethodnik. Ali ona je nastavila njegovu politiku. Plaće će biti još više snižene, proces privatizacije se nastavlja. Ali ona to sve čini nešto sporije nego Janez Janša. Zato se i situacija malo smirila."

Mjere štednje

Vlada Alenke Bratušek suprotstavlja se krizi oštrim mjerama štednje. Od 1. srpnja je planirano povećanje poreza na dodatu vrijednost s 20 na 22 posto. Planirano je i smanjenje troškova za 500 milijuna eura. To znači da će biti smanjene plaće u javnom sektoru. Ako se to ne bude sprovelo, iduće godine bit će uveden "krizni porez" na određeno vrijeme, na sve prihode, izjavila je Bratušek.

Problemi u zemlji počeli su s povoljnim kreditima. Slovenska poduzeća, nakon ulaska zemlje u EU, mnogo su se zadužila, kaže Hermine Vidović, stručnjak za Sloveniju na Bečkom institutu za uspoređivanje međunarodnih ekonomija. Tijekom krize jedan dio tih firmi nije mogao vratiti dugove. I tako su nastali nenaplativi krediti, objašnjava Vidović. Uz to su banke i mnoga velika poduzeća ostala u državnom vlasništvu. Zakon o privatizaciji je tako formuliran da je to uplašilo inozemne investitore, kaže Vidović.

Iznenađujući preokret

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj i EK prije nekoliko tjedana su pozvali Sloveniju na sprovođenje reformi, a bonitetska kuća Mudis snizila je ocjenu slovenskog državnog duga. Poslije toga su mnogi smatrali da se i Slovenija mora „skloniti“ pod europski kišobran za spas.

Ipak stručnjak Hermine Vidović kaže: "Trenutno je Sloveniji pošlo za rukom da na međunarodnom financijskom tržištu uspješno izda obveznice na rok od pet i 10 godina za 3,5 milijarde američkih dolara. Ove godine Slovenije ne bi trebala dospijeti pod europski kišobran. To znači da je Slovenija dobila na vremenu. Ali time bi reforme mogle biti usporene. I tako je opasnost od dolaska pod kišobran za spas, samo odložena".