Skoplje: Žestoki protesti protiv „bugarizacije“

„Ovo je čovjek koji me večeras trebao ubiti", napisao je u srijedu na društvenim mrežama Hristijan Mickoski, čelnik oporbene VMRO-DPMNE, prikazujući sliku čovjeka s pištoljem u ruci.

Kako je javio reporter DW s lica mesta, do „međuetničkog incidenta" je zamalo došlo u srijedu (6.7.) predveče, kada su demonstranti, koji već pet dana u Skoplju prosvjeduju protiv „francuskog prijedloga", prolazili pored grupe ljudi kod spomenika Skenderbegu. Ta grupa ih je navodno napala kamenicama, a jedna osoba je potegla vatreno oružje. Policijski izvori su brzo potom priopćili da je zbog potezanja oružja pritvoren 40-godišnji muškarac iz Skoplja. Zasada još nije jasno je li on i pucao u zrak.

Protesti kod Sobranja postali su nasilni u utorak (5.7.) navečer, kada su demonstranti probili policijsku ogradu i napali ih kamenjem i jajima. Prema zvaničnicima, povrijeđeno je 47 policajaca, a privedeno 11 izgrednika.

Sporni prijedlog Pariza

Protesti bukte u Sjevernoj Makedoniji zbog takozvanog „francuskog prijedloga" za rješenje spora s Bugarskom i nastavak europskog puta zemlje. Taj prijedlog, koji je skovao Pariz i uživa podršku cijele EU, predviđa da pomalo ublaženi bugarski zahtjevi budu dio zvanične pregovaračke platforme sa Skopljem.

Bugarska od ranije blokira pregovore susjedne zemlje s EU-om, tražeći da Makedonci priznaju svoje navodne bugarske korjene, makedonski jezik kao varijantu bugarskog, te da bugarska manjina u Sjevernoj Makedoniji bude navedena u ustavu kao konstitucionalna.

Makedonske vlasti su u početku priopćile da je francuski prijedlog „dobar kompromis" na osnovu kojeg se može dalje raditi. No s tim se ne slažu u konzervativnoj opoziciji VMRO-DPMNE, kao ni u Ljevici koja se pridružila protestima. O tome je u srijedu raspravljala i brzinski sazvana radna grupa koja okuplja vlasti i opoziciju, ali nisu postignuti vidljivi napreci.

Mickoski je za DW rekao da okvir za napredak Sjeverne Makedonije znači da je „bugarizacija postala uvjet za članstvo u EU-u". Čelnik konzervativaca je najavio nastavak prosvjeda, tvrdeći da su nasilnici na ulicama zapravo elementi koje šalje vlast. „Takva predstava, u kojoj upadaju ubačeni ljudi koje šalje policija, a onda se drugi privode, služi da se skrene pažnja i da se uguši narodni otpor", dodao je on.

Napetosti u zemlji

Pored koalicijske vlade Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanske Demokratske unije za integraciju (DUI), podršku francuskom prijedlogu dli su predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski te oporbene albanske parlamentarne partije.

Ali, prijedlog je naišao na gotovo nepodijeljeno odbijanje među stručnjacima i nevladinim organizacijama koje se bave europskim integracijama.

Bivši šef diplomacije Nikola Dimitrov, koji je svojevremeno potpisao Prespanski sporazum s Grčkom, takođe se protivi tome što je EU popustila Sofiji. „Mislim da nas to samo udaljava od onoga što proces treba biti – provođenje demokratskih i ekonomskih reformi, ispunjavanje kopenhaških kriterija. Ovo što imamo je slijepa ulica", rekao je on za N1.

Ima i onih koji se pribojavaju ozbiljnih posljedica u samoj zemlji. „Usvajanje francuskog prijedloga kratkoročno može dovesti do vrlo ozbiljnih nemira i dugoročno do snažnog zaokreta protiv EU-a", napisao je politolog Kristijan Fidanovski na Twitteru.

„Ako SDSM usvoji sporazum uz pomoć albanskih stranaka, etničke napetosti će naglo porasti", navodi on, dodajući da sve ide na ruku VMRO-u kao i „proruskoj" Ljevici. „Što god se desilo, podrška EU-u među ljudima, koja je i dalje nepčekivano visoka, početi će padati", uvjeren je Fidanovski.

Sofija prihvatila prijedlog

Florian Bieber, profesor Sveučilišta u Grazu, kritizirao je francuski prijedlog, navodeći da se tako bilateralni zahtjevi ubacuju u pregovarački okvir EU-a. „Francuski prijedlog je znatno bliži bugarskim zahtjevima nego stavu Makedonaca, pa je tako neuravnotežen i u biti prihvaća nacionalističku logiku bugarske vlade, koja sugerira da postoji pitanje diskriminacije Bugara u Sjevernoj Makedoniji", naveo je Bieber na Twitteru.

Bugarska je već formalno prihvatila francuski prijedlog, koji sada zahtjeva podršku parlamenta Sjeverne Makedonije. Još uvijek nije zakazana plenarna sjednica Sobranja o tom pitanju.

Popuštanje bugarskim zahtjevima bilo bi druga velika gorka pilula za Makedonce, nakon kompromisa s Grčkom oko imena zemlje koja se od 2019. zove Sjeverna Makedonija. To je bio uvjet za ulazak u NATO. Od tada pak ulogu kočničara od Atene preuzima zvanična Sofija. Sjeverna Makedonija još nije započela pregovore o članstvu u Europskoj uniji, iako već 17 godina ima status kandidata.

nr (dw, tw, n1, ap)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu