Seufert: "Kobane simbolizira budućnost Kurda"

DW: Koje strateško značenje ima grad Kobane?

Seufert: Za "Islamsku državu" Kobane ima veliko strateško značenje jer je tu riječ o srednjem od tri autonomna kurdska kantona u Siriji. Na taj način IS praktično može birati hoće li dalje ekspandirati prema zapadu ili prema istoku. Osim toga IS na granici prema Turskoj ima sigurnu pozadinu jer Turska se očito ne može odlučiti da intervenira.

Na brojnim fotografijama možemo vidjeti da je Turska poslala oklopna vozila na granicu prema Kobaneu. U kojoj mjeri ovaj grad ima psihološko značenje?

Vođa turskih Kurda Abdullah Öcalan je prije godinu i pol dana počeo mirovni proces s Turskom. S druge strane on je najavio novi model suživota različitih etničkih skupina i konfesija na Bliskom istoku, koji je baziran na direktnoj demokraciji i participaciji. Taj model je on pokušao u nešto većoj mjeri ostvariti u Kobaneu. To znači: za turske Kurde, prije svih pristaše Kurdske radničke stranke - PKK, Kobane je od velikog simboličkog značenja kao mjesto gdje je prvi put uspostavljen model društva njihovog političkog vođe. U njihovim očima Kobane simbolizira budućnost Kurda na Bliskom istoku.

Čini se da je Kobane trenutno opkoljen s tri strane. Četvrta strana je granica prema Turskoj. Mogu li ljudi iz Kobanea pobjeći u Tursku?

Ljudi iz Kobanea su proteklih tjedana mogli u velikom broju pobjeći u Tursku. No Turska je stalno zatvarala granicu za turske Kurde, koji su željeli ići u Kobane, kako bi tamo podržali borce koji se bore protiv "Islamske države".

Ali granica prema Siriji je ionako trebala biti zatvorena?

Ona je morala biti zatvorena prije svega zbog pritiska Europljana i SAD-a, koji Tursku odavno okrivljuju da je preko svog teritorija, bez velike kontrole, dozvolila ulazak u Siriju svih mogućih selefijskih i džihadističkih boraca. To je bila politika Turske, koja je sigurno postojala do prije pet, šest mjeseci. S druge strane Turska se naravno mora štititi i od eventualnih napada u Turskoj, od selefija, džihadista ili od "Islamske države". Stoga ona dakle mora kontrolirati svoju granicu. Naravno ostaje pitanje, bi li morala u najmanju ruku dozvoliti prolazak humanitarne pomoći - primjerice za okruženi Kobane, u kojem se vode borbe.

A to trenutno nije slučaj?

To trenutno nije slučaj. Turska vlada dozvolu za prolazak humanitarne pomoći uvjetuje time što traži od Kurda da se ne bore samo protiv "Islamske države", već i protiv Asadovog režima.

Ako "Islamska država" sada preuzme grad Kobane, koje će to posljedice imati?

To bi imalo posljedice tako što bi "Islamska država" gubitke, koje su joj nanijeli kurdski borci u brdima Sindžar na sjeveru Iraka, mogla djelomično kompenzirati. "Islamska država" bi se tako ponovo činila kao pokret koji se vojno ne može zaustaviti. Za Tursku bi to imalo veoma ozbiljne posljedice jer bi kurdsko stanovništvo u Turskoj sa slučajem Kobane povezalo kraj kurdsko-turskog mirovnog procesa - jednostavno zbog toga jer turski Kurdi ne prave razliku između sebe i sirijskih Kurda. Sirijski Kurdi su uglavnom rodbinski povezani s turskim Kurdima, oni su dijelom članovi iste plemenske zajednice, brojni sirijski Kurdi su tridesetih godina iselili iz Turske u Siriju, oni govore isti jezik. PKK u posljednja dva desetljeća regrutira mlade ljude iz sirijskog Kurdistana za svoju borbu u Turskoj. To znači, postoji mnogo toga zajedničkog, a turski Kurdi bi u padu Kobanea, koji bi Turska dozvolila, vidjeli neprijateljski akt Turske, i onda bi prekinuli mirovni proces.

Turska vlada je od parlamenta zatražila dozvolu za vojnu intervenciju u Siriji. Zašto je sada suzdržana?

Ona je zatražila tu dozvolu kako bi mogla neograničeno djelovati, a da ne mora pitati parlament. U tom tekstu su PKK i Asadov režim imenovani kao istinska prijetnja za Tursku, ali ne i "Islamska država". To znači da za Tursku IS nije prvi prioritet, već borba protiv PKK, a na drugom mjestu borba protiv Asadovog režima. Ankara time ima potpuno druge prioritete od SAD-a, od Europe i od arapskih saveznika SAD-a.

To je jedan od razloga zbog kojih se Kurdi osjećaju ostavljeni na cjedilu? Naime, postoje zahtjevi Kurda da Turska intervenira.

Da. Oni se osjećaju ostavljeni na cjedilu i bijesni su zbog toga jer je turski predsjednik Erdogan tek prije nekoliko dana svijet hipotetički upitao, zašto je ustao protiv "Islamske države", a ne i protiv PKK-a. On je time izjednačio "Islamsku državu" i PKK, i to bez ikakve osnove.

Intervju vodila Anne Allmeling

Dr. Günter Seufert je stručnjak za Tursku u Zakladi za znanost i politiku u Berlinu.