Saudijci okreću leđa Washingtonu?

Odluka Udruge zemalja izvoznika nafte uz Rusiju, Kazahstan, Meksiko i Oman – takozvani OPEC+ kako će čak smanjiti svjetsku ponudu nafte za dva milijuna barela dnevno, što je oko 2% potrošnje je izazvala jasnu reakciju američkog predsjednika Joe Bidena. To je nazvao “razočarenjem”, a takva odluka svjedoči i da postoje “problemi” u odnosima Washingtona s glavnim članom OPEC, Saudijskom Arabijom.

“To što su učinili će svakako imati posljedica” za Rijad, makar američki predsjednik na postaji CNN nije htio reći kakvih. Iz američkog ministarstva financija su još jasniji: takvo smanjivanje ponude se smatra “neprijateljskim činom”, a glasnogovornica Bijele kuće, Karine Jean-Pierre je izjavila kako je time OPEC “stupio u savez” s Rusijom.

Zapravo novac za Putinov rat

Američki predsjednik Biden je još ovog srpnja posjetio Saudijsku Arabiju i u toj posjeti se trudio biti dobro raspoložen, makar je i osobno glasno osuđivao saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana zbog njegove povezanosti s ubojstvom novinara Jamala Kashogija. Washington nema razumijevanja niti za vojne akcije koje Rijad vodi u Jemenu, a Saudijska Arabija se nije priključila niti sankcijama Zapada protiv Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu. Ali američki predsjednik je svojom posjetom želio potaći Rijad da onda OPEC nadoknadi naftu koja je inače na svjetsko tržište stizala iz Rusije.

No ova odluka je za američkog predsjednika razočarenje: manja ponuda neminovno znači veću cijenu nafte što je Bidenu i problem u domaćoj politici pred predstojećim redovitim zastupničkim izborima na pola njegovog mandata. A skuplja nafta znači da će Vladimir Putin i sa manjim izvozom još uvijek punti svoju ratnu blagajnu u pohodu protiv Rusije.

Tek prilika za dobru zaradu Rijada?

Politolog Marc Lynch sa Sveučilišta George Washington na socijalnoj mreži piše kako ova odluka u korist Rusije pokazuje kako je “Saudijska Arabija odlučno stala na drugu stranu od one koju Washington smatra najvažnijom graničnom crtom u svjetskoj politici”. Saudijska Arabija je desetljećima bila najvažniji politički, gospodarski, ali i vojni partner SAD u toj regiji, ali Ulrike Frankie  iz Europskog vijeća za međunarodne odnose smatra kako je ovo sad “geopolitički obrat”  Rijada.

Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al Jubeir pak tvrdi kako je ova odluka u prvom redu nastala iz ekonomskih interesa Saudijske Arabije. "Nafta nije oružje, ona nije ratni avion ili tenk s kojim možete pucati”, izjavio je za Fox News. Rijad time nije stao na stranu Moskve, nego u poremećenim odnosima na svjetskom tržištu nafte želi i sebi osigurati najveću financijsku dobit.

Da je tu još Trump...

Ova odluka je neosporno i iskaz nezadovoljstva Rijada odnosom Washingtona prema toj zemlji: Saudijska Arabija se osjeća ostavljena na cjedilu od SAD nakon napada na njena naftna postrojenja od tradicionalnog rivala u regiji, Irana. Rijad je bio mnogo sretniji oštrom politikom bivšeg američkog predsjednika Trumpa prema Teheranu. Dok Biden ustraje u diplomatskom rješenju nuklearnih ambicija Irana, Rijad je u međuvremenu mnogo bliži poziciji Izraela u tom pitanju što se i odrazilo na povijesnom približavanju te dvije zemlje.

Bilal Saab iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu kaže kako je “veliko pitanje, bi li odluka (o smanjenju eksploatacije) bila donesena da je dijalog između Amerikanaca i Saudijaca u posljednje vrijeme bio produktivniji.” Sjedinjene Države su i dalje najvažniji vojni partner i izvoznik oružja Saudijskoj Arabiji, “ali vojna suradnja sama po sebi ne može biti najvažniji čimbenik tih odnosa”, smatra Saab.

Može li Rijad bez Washingtona?

No makar je ruski predsjednik Putin „pozdravio“ ovu odluku OPEC+ i svakako je zadovoljan udaljavanjem Saudijske Arabije od Zapada, ostaje i činjenica kako je Rijadu ipak Zapad najvažnije tržište za njenu naftu. On i dalje ovisi o Zapadu kada je riječ o vojnoj sigurnosti Saudijske Arabije, jer isto tako Rijad ne može biti sretan suradnjom Irana s Kremljom. Ova odluka Rijada je svakako i pokušaj u SAD vratiti američke Republikance – i možda Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali tu i neki američki članovi Kongresa postavljaju načelno pitanje, na kojoj strani ove nove svjetske geopolitičke podjele sad stoji Saudijska Arabija?

"Mislilo sam da, usprkos povredama ljudskih prava u toj zemlji, njihovom besmislenom ratu u Jemenu i njihovom djelovanju protiv interesa SAD u Libiji, Sudanu i drugdje... Da je smisao prodaje oružja zemljama Zaljeva da one, u slučaju internacionalne krize, ipak stanu na stranu Amerike nasuprot Rusije ili Kine”, piše na Twitteru američki demokratski senator Chris Murphy.