Sporne posljedice naftnog embarga protiv Rusije

Nakon teških pregovora sa zemljama članicama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je 6. paket sankcije protiv Rusije u Europskom parlamentu. Nov je popis ruskih časnika i drugih osoba koje su „počinile ratne zločine u Buči" i koje su odgovorne za neljudsku opsadu Mariupolja. Sberbanka i još dvije ruske banke isključene su iz sustava plaćanja SWIFT, a time je ruski financijski sektor odvojen od globalnog sustava. Ali, ostala je Gazprom-banka preko koje se odvijaju plaćanja za ruske energente. I protiv tri ruske državne radio-televizijske postaje uvedena je zabrana distribucije.

Ali glavna odredba je postupni bojkot uvoza ruske nafte. Radi se o potpunoj zabrani uvoza ruske nafte, bilo brodovima ili naftovodima, predložila je Komisija. Sirova nafta bi trebala biti bojkotirana u roku od šest mjeseci, proizvodi rafinerija do kraja godine.

Njemačka je dugo vrijedila kao kočničar bojkota energenata, ali početkom tjedna je savezni ministar gospodarstva signalizirao zaokret i u međuvremenu se, unatoč nekim poteškoćama, bojkot nafte smatra provedivim. Otpora je bilo iz Mađarske, Slovačke i Austrije – sve tri te zemlje su potpuno ovisne o uvozu ruske nafte. Za Mađarsku i Slovačku bi trebala vrijediti posebna pravila. A u međuvremenu je i Češka zatražila odgodu uvođenja embarga.

Pregovore o paketu sankcija obavljaju veleposlanici članica EU-a, a s obzirom da mora biti prihvaćen jednoglasno, pregovori će zacijelo biti teški. Ne očekuje se da će danas biti postignut dogovor.

Prve reakcije uglavnom pozitivne

Političke stranke u Europskom parlamentu su pozdravile najavljeni bojkot. Jens Geier od socijaldemokrata je naglasio da postupno uvođenje embarga omogućuje gospodarstvu da se prilagodi i ublaži socijalne posljedice. Vlade moraju uzeti u obzir nuspojave, „kao što je rast cijena ili štete u kritičnim područjima gospodarstva".

Sergey Lagodinsky je u ime Zelenih izjavio da će bojkot nafte Rusiju osjetno pogoditi, a to pokazuje da EU misli ozbiljno, rekao je on. I on smatra da će cijene rasti i da treba voditi računa o socijalnim posljedicama. Nicola Beer iz liberala je upozorila da će bojkot imati posljedice za EU. Ali, Europa može i mora platiti cijenu za to, jer se radi o vjerodostojnosti u odnosu prema Putinu, rekla je Beer.

Beata Szidlo iz poljske vladajuće Stranke pravo i pravda (PiS) kritizirala je da sankcije dolaze prekasno i zahtijevala da odluke koje se donesu moraju provesti sve članice – čime je očito mislila na očekivane iznimke za Mađarsku, Slovačku, možda i neke druge zemlje.

Gospodarski stručnjaci sumnjičavi

Hoće li postupni bojkot ruske nafte stvarno pogoditi Putinovo ratno gospodarstvo onako kako to žele Europljani? Agencija za energiju Rystad Energy procjenjuje da će unatoč bojkotu ruski prihodi od izvoza nafte ipak porasti na 180 milijardi dolara, zbog porasta cijene nafte. To je za gotovo polovicu više nego prošle godine, iako je proizvodnja smanjena od početka rata za 1,6 milijardi barela.

U prvoj fazi sankcija i embarga Rusija će profitirati od rasta cijene u odnosu na prošlu godinu", kaže analitičarka Daria Melnik. Ali, srednjoročno bi proizvodnja i prihodi Moskve trebali biti smanjeni, jer preorijentacija na Aziju kao kupca zahtijeva vremena i velike investicije u infrastrukturu. Tek sredinom iduće godine mogla bi se oporaviti proizvodnja sirove nafte u Rusiji, procjenjuju stručnjaci za energiju.

Financial Times piše u uvodniku da će teško biti provesti naftni embargo, a da se „cijene na svjetskom tržištu ne otjera toliko u visinu da one dovedu do pada svjetskoga gospodarstva". Trenutno na svjetskom tržištu nema puno raspoložive nafte, a nije jasno jesu li veliki proizvođači, kao Saudijska Arabija, spremni nadoknaditi nedostatak ruske nafte.

Carine bi bile učinkovitije

I gospodarski stručnjaci iz instituta Bruegel u Bruxellesu sumnjaju da će biti koristi od postupnog bojkota ruske nafte. Guntram Wolff i Simone Tagliapietra ukazuju na to da bi očekivani rast cijena mogao više nego nadoknaditi postupno smanjivanje uvoza ruske nafte. Taj kratkoročni efekt Moskva bi mogla iskoristiti u odnosu prema svojim građanima, jer oko polovice državnog proračuna dolazi od prodaje energenata.

Samo bi neposredni i potpuni embargo na ruske energente imao dovoljno jak učinak, kaže se u očitovanju ekonomista. Postupno napuštanje daje Rusiji vremena da svoj izvoz prebaci na druga područja. Carine bi bile bolje, jer „one bi mogle biti lakše prilagođene, ovisno o političkom razvitku". Takve carine bi mogle biti uplaćivane na poseban račun i upotrijebljene za obnovu Ukrajine.

 I Greenpeace u svom očitovanju ukazuje na to da postupni bojkot daje Rusiji previše vremena. Organizacija za zaštitu okoliša zahtijeva prije svega veću štednju energije. S time se slaže i Savez njemačkih strojara VDMA. On kaže da bi ovaj trenutak trebalo iskoristiti za unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i bolju energetsku učinkovitost. I VDMA smatra da postupni embargo nije dovoljno ambiciozan. Iako to pogađa i strojare, „s obzirom na agresivno i nehumano ponašanje Rusije" ni VDMA ne vidi alternativu pooštrenju sankcija.