Sarajevski protesti: „Schmidt go away, OHR stay“

Transparenti s nedvosmislenim porukama istaknuti su tokom sarajevskih protesta u petak (31.3): „Schmidt go away, OHR stay", „Christiane dosta je bilo", „EU smetaju Bošnjaci, a nagrađuju se UZP (Udruženi zločinački poduhvat) i agresori", „Mi smo Evropljani, hoćemo evropske standarde"...

Više od tisuću ljudi okupilo se na protestima ispred sjedišta Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Protesti su upriličeni u ičekivanju formiranja nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ali i moguće nove odluke visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. Njemački diplomat bi, kako pišu neki mediji u BiH, ponovo mogao iskoristiti „bonnske ovlasti" radi „deblokade" formiranja vlasti u FBiH.

Demonstranti su zahtijevali „normalnu državu", poručivali „Ne damo BiH", a okupili su se i strahujući od moguće nove odluke njemačkog diplomata koja bi, kako tvrde organizatori, poput one od 2. listopada prošle godine, mogla „dodatno podijeliti BiH po etničkim osnavama".

„Međunarodna zajednica kroz instituciju visokog predstavnika ovdje nameće etno-feudalizam, segregaciju, diskriminaciju pa čak i kolonizaciju BiH", kaže apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava Azra Zornić. Europski sud je 2014. godine donio presudu u predmetu „Zornić protiv BiH" u korist apelantice jer nije mogla sudjelovati kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica etničke grupe.

Uprkos presudama Europskog suda, ta diskriminacija još uvijek nije eliminirana iz Ustava BiH. „Mi, građani BiH, nećemo dopustiti diskriminaciju i to je poruka Christianu Schmidtu. Poručujemo mu da povuče amandmane od 2. listopada, i da nas pusti da sami organiziramo život u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava ili da spakuje kofere i ode iz BiH", kaže Zornić.

Demonstranti žele građanski model, a ne etničke podjele

Demonstranti su tražili Schmidtovu ostavku, ali ne i odlazak OHR-a. „Pošaljite nam sposobnog predstavnika umjesto HDZ-ovog dobitnika nagrade Ante Starčevića", istakla je Azra Zornić. Pored Schmidta, odlikovanje Republike Hrvatske „Ante Starčević" (dodjeljuje se i za doprinos održanju i razvoju hrvatske državotvorne ideje) nosi i bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) iz Srednje Bosne, ratni zločinac Dario Kordić koji je pred Haškim sudom osuđen za UZP.

Jedan od organizatora protesta Suad Đozić iz Udruženja „Restart" pozvao je na „obranu BiH" govoreći da građani ove zemlje imaju dva puta. „Prvi put je napravljen presudama Europskog suda u Strassbourgu u predmetima 'Zornić', 'Pilav' i 'Sejdić-Finci'. To je put ljudskih prava prema europskim konvencijama i te smjernice nam daje Europska unija (EU). A drugi put i ono što imamo danas - to je put koji nam servira Zagreb preko Schmidta. Mi želimo građanski model, a ne etničke podjele", rekao je Đozić.

Na proteste je reagirao i Christian Schmidt. „Mirne demonstracije su temeljno pravo u demokraciji i od ključnog su značaja za pluralističko društvo. Ja to poštujem. Otvoren sam za objektivnu razmjenu mišljenja na teme od zajedničkog interesa" poručio je Schmidt na Twitteru.

Organizatori su najavili da će novi protesti biti održani „vrlo brzo", posebno ako Schmidt nastavi s donošenjem odluka koje „podrivaju suverenitet BiH i doprinose etničkim podjelama". A Schmidt bi, kako pišu mediji u BiH, mogao ponovo posegnuti za „bonnskim ovlastima" ako se u predviđenom roku ne formira nova Vlada Federacije BiH.

Kako do nove Federalne vlade?

Za formiranje nove Vlade potreban je pristanak čelništva Federacije BiH – predsjednice Lidije Bradare (HDZ) i dvojice potpredsjednika Refika Lende (SDA – Stranka demokratske akcije) i Igora Stojanovića (SDP BiH – Socijaldemokratska partija).

Lendo je i ranije govorio kako neće potpisati odluku Bradare o imenovanju Federalne vlade ako ona prethodno nije dogovorena s potpredsjednicima i ako u novoj Vladi nema ministara iz SDA. Prema Lendi, stranke pobjednice prošlogodišnjih općih izbora su SDA i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koje imaju većinu u Klubu Bošnjaka u federalnom Domu naroda i „bez Bošnjaka nema formiranja Vlade".

No, Bošnjaka ima i u drugim političkim strankama, pa i SDP-u (članica „Osmorke" koja sa HDZ-om čini većinsku koaliciju u FBiH) čijeg je lidera Nermina Nikšića predsjednica Federacije predložila za premijera. Rok za formiranje Vlade FBiH je 6. travanj.

Ustavni sud: Schmidtove odluke „u skladu sa Ustavom BiH"

Šef OHR-a Christian Schmidt je na dan izbora 2. listopada prošle godine promijenio način konstituiranja vlasti u Federaciji nametanjem ustavnih i zakonskih izmjena uz obrazloženje da želi onemogućiti blokade. Kritičari su tvrdili da su te promjene učinjene u korist „etničkog koncepta". Tadašnji član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF), koji će i u narednom četverogodišnjem mandatu biti u Predsjedništvu, uputili suapelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

Ustavni sud BiH je 23. ožujka utvrdio da su amandmani na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt „u skladu s Ustavom BiH i članom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda, članovima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu