Što je točno, a što pogrešno u satiri na račun Schmidta

Njemački novinar piše kako je autoru emisije ZDF Magazin Royale Janu Böhmermannu „bilo važno napasti Schmidta kao „konzervativnu vic-figuru", pri čemu je „Bosna djelovala kao egzotična kulisa".

„To bi bilo u redu da konteksti nisu izokrenuti, činjenice pogrešno prerdstavljene ili  dubiozno interpretirane", piše Martens. On pri tome i u ovom kao i u prethodnom članku citira Krstu Lazarevića, koji „kao ljevičar nije sumnjiv da želi uzeti u zaštitu Schmidta", ali kojem „smetaju skraćivanja i nepreciznosti" u Böhmermannovoj emisiji.

Jedna od kritika odnosi se na Vučićevog sina Danila, koji je sudjelovao na paradi u istočnom Sarajevu povodom proslave Dana Republike Srpske 9. siječnja, piše dalje Martens i objašnjava zašto je taj praznik sporan.

„Prema Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Republika Srpska je službeno dio BiH, ali je nastala tokom rata sustavnim ubijanjem i protjerivanjem bošnjačkog i hrvatskog stanovništva koje je tu ranije živjelo. Proglašena je 9. siječnja 1992. godine. Zbog toga - i zato što praznik diskriminira manjine u srpskoj republici, koje čine oko petinu stanovništva tog entiteta, Ustavni sud BiH je proglasio proslavu nezakonitom", pojašnjava Martens.

„Činjenica da predsjednik RS-a i Putinov kolaborater Milorad Dodik ipak dozvoljava obilježavanje praznika i da predsjednik Srbije tamo šalje svog sina, zaslužuje kritike. No, Böhmermannu to nije bilo dovoljno, on je Schmidta povezao sa skandaloznim praznikom", piše Martens.

„U satiri se navodi da je Schmidt napao bosanske medije jer su izveštavali o posjetu Vučićevog sina", nastavlja Martens i citira Lazarevića koji kaže: „To je toliko pojednostavljeno da nije u redu... Christian Schmidt je kritizirao to što je procurilo kojim putem ide Danilo Vučić, kada i koje granične prijelaze koristi i kakvo oružje nose njegovi tjelohranitelji. Sve do podatka koliko metaka ima u svakom pištolju tipa Glock."

Martens potom navodi kako su Böhmermannovi suradnici odgovorili na kritike „nizom opravdanja" na Twitteru i da su naveli kako su prije emisije pitali Christiana Schmidta za konkretan razlog njegove zabrinutosti za sigurnost, ali da "nisu dobili odgovor".

Martens međutim konstatira kako „urednici jesu dobili odgovor na svoja pitanja i to vrlo detaljan", ali da se „odgovori nisu uklapali u koncept emisije, zbog čega su izostavljeni".

„FAZ je u posjedu odgovora Schmidta dugog četiri stranice na sedam pitanja koja mu je postavio Mmagazin Royale”, piše Martens. Prvo pitanje urednika bilo je „jesu li, i ako jesu, koji konkretni znaci prijetnje postojali prema Vučiću Junioru". Odgovor Schmidtovog odjela za odnose s javnošću, nastavlja Martens, je dugačak i u sažetom obliku glasi: „Objavljeno je (što je točno) da je jedan bosanski portal objavio povjerljivu diplomatsku notu Ministarstva vanjskih poslova Srbije upućenu Ministarstvu vanjskih poslova BiH u trenutku kada je Vučićev sin bio u BiH. Iz toga proizilaze osjetljive informacije o ruti putovanja kao i osobni podaci tjelohranitelja. Takve note su uobičajene u međunarodnim diplomatskim odnosima...a objavljivanje u javnosti ovako osjetljivih informacija predstavlja narušavanje povjerenja u diplomatska predstavništva u BiH", stajalo je između ostalog u odgovoru Schmidta redakciji ZDF Magazina Royale.

 U takvim slučajevima, kaže se dalje u Schmidtovom odgovoru, „uobičajeno je da doajen, odnosno najstariji strani diplomat, koji je najduže akreditiran u gradu, u ime čitavog diplomatskog zbora kontaktira Ministarstvo vanjskih poslova zemlje domaćina. Tako je Schmidt, nakon konzultacija, kontaktirao tog doajena (diplomatskog predstavnika Palestine u Sarajevu), a ovaj je potom kontaktirao sva diplomatska predstavništva i Ministarstvo vanjskih poslova BiH kako bi prijavili kršenje diplomatskih pravila i tražili ispravku".

„Pismo, dakle, nije imalo veze s izvještajima o neustavnim proslavama 9. siječnja u Republici Srpskoj i njihovim sudionicima, već sa činjenicom da je objavljena osjetljiva diplomatska prepiska”, napisao je Schmidtov tim u odgovoru magazinu Royal.

Martens piše kako ovaj odgovor Schmidtove press-službe „nije u potpunosti uvjerljiv", jer je pismo naravno imalo veze i s medijskim izvještajima, ali „tvrdnja redakcije Magazina Royale da nisu dobili odgovor od Schmidta je jednostavno netočna".

U Schmidtovom pismu, konstatira Martens, „detaljno je odgovoreno i na druga dva pitanja urednika Magazina Royale: o mogućem statusu Danila Vučića kao diplomata i je li Schmidt uopće odgovoran za ova pitanja, ali ni to nije uvršteno u ZDF Magazin Royale".

Novinar FAZ-a kritizira i to što je Böhmermannov tim uskratio publici još jedan, nimalo nebitan detalj a to je da je Schmidt osudio nezakonitu proslavu Dana RS-a 9. siječnja. „Christian Schmidt, kao i prošle godine, više puta je javno kritizirao ovu proslavu, a posebno prisustvo osuđenih ratnih zločinaca i službenih predstavnika države na proslavi", stajalo je u odgovoru OHR-a na pitanja ZDF-ovog tima.

Martens smatra da to nije našlo mjesta u Böhmermannovoj emisiji, jer bi spominjanje ovakvih i drugih Schmidtovih izjava narušilo osnovnu poruku emisije (po kojoj Schmidt koketira s nacionalistima s Balkana).

Na kraju članka u FAZ-u, Martens piše da je pitao ZDF Magazin Royale zašto u emisiji nije spomenuta Schmitova osuda "praznika". Na to mu je jedna članica Böhmermannovog tima „lapidarno odgovorila" da su to „samo prazne riječi" i ako „iza riječi ne uslijedi političko djelo i akcija, da se Schmidt mora pomiriti s time da će postati predmet kritičkog izvještavanja", zaključuje Michael Martens u članku za FAZ.

Što je izazvalo zabunu u Böhmermannovoj kritici

Süddeutsche Zeitung (SZ) također piše o kritikama na račun satire Jana Böhmermanna, kojem se predbacuje da je „preuveličao i skratio činjenice" u svojoj emisiji o BiH i visokom predstavniku Schmidtu od 18. veljače.

„Franački političar, koji brani pravo njemačke djece da jedu svinjetinu u dječjem vrtiću je naravno prava gozba za satiričara - posebno za sjevernonjemačkog", piše SZ, podsjećajući i na Schmidtovu odluku o dozvoli upotrebe glifosata. „Specijalni šarm Böhmermannovog formata" je u tome što se, kada je riječ o „vjernom prenošenju činjenica i novinarsko-etičkim standardima" uvijek može pozivati na satiru, piše Tobias Zick za SZ.

U članku se potom navodi kako je Krsto Lazarović u nizu tvitova opovrgnuo da je Schmidt navodno pokušao u službi srpskih nacionalista ugušiti slobodu medija. Istovremeno se konstatira kako je točno da je Schmidtova promjena Izbornog zakona upotrebom Bonskih ovlasti izazvala veliko nezadovljstvo.

„Mnogi se žale na činjenicu da postoji institucija, koja raspolaže kvazikolonijalnim ovlastima. Ukidanje OHR-a - to traži Kremlj i od njega potpomognuti srpski nacionalisti u zemlji. Zadržati OHR, jer bi bez međunarodne zajednice bili prepušteni nacionalistima - to je stav mnogih aktera bosansko-muslimanskog civilnog društva, koji traže da se Schmidt kao osoba zamijeni", piše SZ.

Njemački list dodaje i kako su iza promjene Izbornog zakona stajali SAD i Velika Britanija - dva člana Vijeća za implementaciju mira, kojem visoki predstavnik Schmidt polaže račune.

SZ piše i da je zabunu izazvala Böhmermannova izjava da glas Hrvata sada vrijedi četiri puta više od glasa Bošnjaka, te da je trebao napomenuti da se ne radi o Parlamentu BiH, već o Domu naroda entiteta Federacija BiH, koji se proporcionalno popunjava po etničkim skupinama.

"Böhmermannova emisija, koja u svojim boljim dijelovima daje uvid u fatalne nedostatke u BiH, je voda na mlin njemačkoj četvorki stručnjaka za BiH, koji su nedavno tražili  ostavku Schmidta", kaže se na kraju teksta koji je objavio Süddeutsche Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu