Sankcionirana umjetnost oligarha

Njihova imena su Genadij Timčenko, Vladimir Potanin, Pjotr ​Olegovič Aven ili Roman Abramovič. Mnogi ruski oligarsi i superbogati koji se smatraju prijateljima ruskog predsjednika Vladimira Putina imaju jednu zajedničku stvar: nalaze se na listama sankcija Zapada kao reakcija na ruski napad na Ukrajinu.

Četiri posto od oko 2.200 milijardera i dodatna dva posto superbogataša s imovinom većom od 50 milijuna američkih dolara u 2020. bili su Rusi, stoji u najnovijem izvještaju o tržištu umjetnina Art Basel-a i švicarske banke UBS.

Obogativši se nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, oni su ubrzo bili rado viđeni gosti na sajmovima umjetnosti u Baselu, Tokiju i New Yorku. Ili su se našli na popisu važnih kupaca aukcijskih kuća. Neki su doslovno razbacivali novac oko sebe, ukrašavajući svoje novo bogatstvo skupim trofejnim umjetninama.

Oligarsi se dobrovoljno povlače

No, sada je dio njihove strane imovine zamrznut. U Londonu se, na primjer, vlasnik FC Chelsea Roman Abramovič morao odreći kontrole nad svojim nogometnim klubom. Drugima prijeti, možda čak i ozbiljnije, gubitak društvenog priznanja: Olegovič Aven, šef Alfa grupe, najveće ruske komercijalne banke, izgubio je mjesto u upravnom odboru londonske Kraljevske akademije. Institut je odbio donaciju od Avena za tekuću izložbu Francisa Bacona na Kraljevskoj akademiji. U Guggenheim muzeju u New Yorku Vladimir Potanin je napustio najviše savjetodavno tijelo te institucije. Privatno financiranom Guggenheimu nedostajat će njegov novac.

Oni kupuju ono što ima status i reputaciju: sa svojim milijunima, ruski oligarsi su godinama sticali utjecaj u svijetu umjetnosti i oblikovali globalno umjetničko tržište.

Abramovič se tako upisao u povijest tržišta umjetnina kada je 2008. godine, nekoliko mjeseci prije nego što su Lehman Brothers bankrotirali, kupio triptih Francisa Bacona od aukcijske kuće Sotheby's za tada rekordnu sumu od 86,3 milijuna dolara - i gotovo istovremeno sliku Luciana Freuda od Christie's-a za 33,6 dolara milijuna dolara. Godine 2006. Borisu Ivanšviliju, koji se 2011. godine odrekao ruskog državljanstva, Sotheby's je prodao djelo Pabla Picassa "Dora Maar au chat" za 95,2 milijuna dolara.

Nejasno je koliki su udio oligarsi imali na posljednjim ožujskim aukcijama u Londonu. Aukcijske kuće se o tome ne oglašavaju. Ono što je sigurno je da izuzetno bogati u Rusiji imaju značajni udio kada je riječ i ulaganju novca u umjetnička djela. Najveći dio toga je vjerojatno izvan Rusije, ponajprije u carinskim skladištima u Švicvarskoj, Lichtensteinu ili Luxemburgu, na primjer. "Ono što se tamo nalazi je velika tajna", navodi  Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), "kao i mnoge toga u netransparentnim i diskretnim poslovima s umjetninama."

Američki Kongres otkrio ponašanje na tržištu umjetnosti

Uprkos sankcijama, moguće je prebaciti milijune u trgovinu umjetninama, otkiveno je još 2020. u izvještaju američkog Kongresa. Snalažljivi oligarsi su za takve poduhvate koristili kompanije registrirane u poreskim oazama, vršene su offshore transakcije ili su se skrivali iza drugih osoba koje su djelovale u njihovom interesu.

Tržište umjetnina je, prema američkom izvještaju, "najveće neregulirano tržište u Sjedinjenim Američkim Državama". Američki, ali i europski zakonodavci su tada pooštrili pravila usmjerena protiv pranja novca. Od tada se primjenjuje tzv. načelo "Know Your Customer" (KYC), provjera identiteta kupca.

Osim provjere identiteta i likvidnosti, KYC procedura u Christie's-u fokusira se na permanentno uspoređivanje s postojećim sankcijskim listama, što se provodi i u Sotheby's-u, te u aukcijskoj kući Phillips, koja je u ruskom vlasništvu. Pravni odjeli rade bez problema. Iz Sotheby's-a, koji, kao i Christie's i Phillips, ima svoje predstavništvo u Moskvi, kažu: "Pomno pratimo razvoj događaja u vezi sa listana sankcijskih mjera i poštivat ćemo sve važeće propise." Slična uvjerenja iznio je i šef Christie's-a Dirk Boll.

To je svakako i u interesu aukcijskih kuća. U suprotnom bi se mogle suočiti s gubitkom imidža ili kaznama. Berlinska aukcijska kuća Grisebach za sada želi odustati od ruskih kupaca i tako poslati "jak signal solidarnosti s Ukrajinom", izjavila je za FAZ njena generalna direktorica Diandra Donecker. Ipak, je li to dovoljno da se sankcije ne zaobiđu?

Sankcije nisu prepreka za poslove s umjetninama

Da to nije slučaj pokazuje primjer Borisa Rotenberga, Putinovog prijatelja iz djetinjstva, te njegovog brata Arkadija Rotenberga, vlasnika SMP grupe, najveće kompanije za izgradnju plinovoda u Rusiji i glavnog izvođača radova za rusku energetsku kompaniju Gazprom.

Braća su već bila pod sankcijama 2014. nakon ruske okupacije Krima. No, to nije zaustavilo njihovu strast za trgovinom umjetničkim djelima, kako je 2017. godine otkriveno u  "Panama Papers": oni su za 7,5 milijuna dolara prodali Magritteovu sliku "La Poitrine".

Koliko će međunarodno tržište umjetninama, usprkos svim sankcijama, i dalje imati koristi od Rotenbergovih i Avenovih, Potaninovih, Timčenka ili Abramoviča, teško je procijeniti. Dokumentacija o poslovima s umjetninama na aukcijama i u galerijama je previše nepotpuna, a posebno u diskretnim privatnim prodajama.

Pa ipak, svijet umjetnosti će vjerojatno pratiti hoće li se prepoznatljivi "Trophy Art" iz vlasništva oligarha pojaviti na tržištu tokom predstojećih proljetnih aukcija u New Yorku. Što se tiče Londona, Christie's, Sotheby's i Bonhams već su otkazali aukcije ruske umjetnosti planirane za lipanj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu