Nervoza u redovima ruske elite zbog "Izvještaja o Kremlju"

Tjedan dana je ostalo do dana kada će Izvještaj biti predan Kongresu. Ruska vlada i predsjednik su "već odavno poduzeli mjere predostrožnosti", kazao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u jednom intervjuu u nedjelju. Rusku vanjsku politiku podržava narod i pokušaj da ju se promijeni "pritiskom na elite" propast će, složio se s njim još istog dana ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Tempirana bomba u predizbornoj kampanji

Rusija već tjednima nagađa što stoji u tzv. "Izvještaju o Kremlju", koji bi američka vlada trebala predati Kongresu 29. siječnja. I mediji podgrijavaju situaciju. Kada je Kongres u ljeto 2017. usvojio zakon o sankcijama protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, zakonodavac je time u jednom dijelu Rusije napravio tempiranu bombu. A najkasnije 180 dana nakon potpisivanja zakona, ministar financija treba za to zaduženom kongresnom odboru predati izvještaj. Rok, namjerno ili ne, istječe usred kampanje za predsjedničke izbore u Rusiji. Trenutni vladar Kremlja bi u ožujku mogao biti po četvrti put izabran za predsjednika Rusije. A izvještaj se odnosi na elite koje su mu do sada bile vjerne.

Imena, bogatstvo, rodbina

Zakon o sankcijama je dijelom odgovor Washingtona na postupke Rusije u Ukrajini, a još više zbog pokušaja miješanja u američku izbornu kampanju 2016. godine, što Moskva poriče. "Izvještaj o Kremlju" bi mogao nadići sve što je do sada izašlo na vidjelo u spirali sankcija između SAD-a i Rusije od aneksije Krima. Cjelokupna ruska elita bi trebala biti osvijetljena i pomno navedena s obzirom na bliskost Kremlju i vrijednosti imovine. Kriteriji su vrlo uopćeno formulirani. Radi se o oligarsima, visokim državnim službenicima svih razina moći kao i šefovima državnih poduzeća. Također se radi o njihovom bogatstvu, poslovima i rodbini - roditeljima, suprugama, djeci, braći i sestrama.

Ovim nisu pogođene samo sadašnje elite bliske Kremlju, već i nekadašnji predstavnici. Osim toga će biti opisane veze ovih Rusa s glavnim granama američkoga gospodarstva i procijenjen efekt mogućih sankcija. Jedan dio izvještaja bi trebao biti dostupan javnosti, a drugi ne. 

Upozorenje na "Panamske dokumente"

U Rusiji se trenutno nagađa koja imena bi se mogla naći na popisu. Neki ruski mediji govore o 50 oligarha plus njihova rodbina, čime se broj penje na 300 osoba. Drugi izvori govore čak o desetak tisuća pogođenih.

Daniel Fried iz američkog think-tanka Atlantsko vijeće smatra da popis ne bi trebao biti jako dugačak. "Ne radi se tu o bogatim Rusima već o onima koji imaju veze s Putinom", kazao je Frieder koji je ranije kao diplomat u State departmentu koordinirao politiku sankcija. "Putinovi unutarnji krugovi i njegove poslovne veze će biti javno predstavljene i on to ne može spriječiti."

Friedov kolega iz Atlantskog vijeća, američki ekonomski stručnjak Anders Aslund je uvjeren da se na popisu neće naći samo oligarsi protiv kojih su sankcije već na snazi, već će biti i novih imena. Aslund spominje čak dvije nove skupine. Tu bi se mogli naći i oni koji "čuvaju novac za Putina", kao na primjer njegov prijatelj iz vremena kada je bio u Sankt Peterburgu, čelist Sergej Roldugin. Njegovo do sada nepoznato bogatstvo vrijedno više milijardi otkriveno je objavljivanjem tzv. Panamskih dokumenata.

Kraj jedne ere?

Izvještaj će raširiti nezadovoljstvo i sumnju, uvjerena je ugledna moskovska stručnjakinja za vanjsku politiku Lilia Ševcova. No, ona ne očekuje da će oligarsi ustati protiv Putina. "Izvještaj o Kremlju" okončava "čitavu jednu geopolitičku eru posljednjih 20 godina", pri čemu su ruske elite bile istovremneo "integrirane u Zapad i protiv Zapada". "Ovaj model je funkcionirao tako što se novac pravio u Rusiji, a na Zapadu trošio uz pomoć lobističkih struktura", kaže Ševcova. Samo će to sada biti teže. Izvještaj je osnova, kaže ona, za novu američku politiku zastrašivanja Rusije.

Daniel Fried smatra da bi "Izvještaj o Kremlju", iako ne predviđa sankcije, mogao izazvati nove poteškoće. "Vjerujem da će Izvještaj služiti tome da se poveća vjerojatnost da se u budućnosti može završiti na tom popisu. A to može voditi i problemu imidža, ako zapadni poduzetnici i banke budu i dalje surađivali s ovim ljudima."

Dilema ruskih elita

A koliko ozbiljno Moskva gleda na razvoj događaja, Anders Alsund između ostalog u tom kontekstu tvrdi da se Putin prošle godine sastao s vodećim biznismenima u rujnu i u prosincu, dok se po pravilu s njima sastajao samo jednom - na kraju godine. Osim toga prva runda je bila puno brojnija nego obično. Druga naznaka koja ukazuje na nervozu ruskih elita jest najnoviji porast zahtjeva za dozvolom boravka ruskih biznismena na Malti, zemlji EU-a.

Izgleda da je dio ruskih elita u dilemi. Vratiti novac iz inozemstva u Rusiju i sačuvati ga tako od sankcija ili obratno, pobjeći na Zapad. Procjene ruskih i zapadnih poslovnih krugova su da se događa i jedno i drugo.

No, u stvarnosti nisu samo ruske elite te koje bi mogle biti pogođene novim američkim sankcijama. Washington ne isključuje da će, između ostalog, postupati oštrije protiv ruskih proizvođača oružja. Moćna Alfa banka je nedavno najavila da s obzirom na sankcije neće više poslovati s takvim poduzetnicima. Sudeći na osnovi medijskih napisa, ruska vlada upravo radi na osnivanju ruske državne banke, kako bi zaštitila industriju oružja od sankcija. To su dakle te mjere predostrožnosti i rizici o kojima je govorio Putinov glasnogovornik Peskov.