Sa Zapada ništa novo

Predsjednik Europske komisije obišao je i Srbiju, u okviru turneje po zemljama Zapadnog Balkana – i to nakon objavljivanja Strategije za proširenje Europske unije. Nakon sastanka s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Juncker je poručio da u Srbiju nije došao u inspekciju, niti da dijeli lekcije, već da otvoreno razgovara. „Srbiji nisu potrebne lekcije i Srbija zna kuda treba ići i koji je put u budućnost. Europska unija nije ekonomski konglomerat, to je zajednica koja se brine za dobrobit građana, a to je prije svega zajednica vrijednosti", rekao je Juncker i dodao da Europska unija želi imati dobru suradnju s prijateljima u Srbiji.

Inspekcija će biti Izvještaj o napretku

„Nismo čuli ništa novo", ocjenjuje za DW glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić. „Ovaj posjet shvaćam kao promociju Strategije o proširenju i to je to. Od Junckera i ne treba očekivati inspekciju. Prava inspekcija bit će Izvještaj o napretku Srbije, jer će se tu detaljno reći dokle se stiglo i što je ostalo da se uradi", objašnjava naša sugovornica.

Dio tih zadataka zabilježen je i u Strategiji o proširenju. „To su prije svega vladavina prava, elementi zarobljene države, pad razine demokracije, politizirano pravosuđe, sloboda medija. Drugo, činjenica da nijedna zemlja regije nije postala funkcionalna tržišna privreda, što smo mogli čuti i na samitu Europske banke za obnovu i razvoj – da će državama Zapadnog Balkana biti potrebna desetljeća da dostignu standard najsiromašnijih članica Europske unije. I treće su bilateralni sporovi koji moraju biti riješeni", podsjeća Suzana Grubješić.

Dok Izvještaj ne bude objavljen, od europskih službenika se ne može očekivati promjena retorike, kaže za DW Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa. Ona se slaže u ocjeni da posjet nije dao nikakvu novu perspektivu po bilo kom pitanju. „Ono što, međutim, nije dobro, je to što se ti posjeti događaju u vremenu kad imamo moguće prijelomne izbore u Beogradu", ocjenjuje Stojanović za DW.

„Većina stvari koje je predsjednik Vučić spomenuo nije bila na dnevnom redu, niti ovisi od Eoropske unije, niti je vezana za vladavinu prava, neovisne institucije i sve ono što je EU istakla. On je pričao o raku, o bolnicama, o čišćenju putova, a spominjanje takvih ekstremno populističkih tema, bez želje da se problemi rješavaju, i to u predizbornom periodu dok su sve oči uprte u to da li će EU ocijeniti da je stanje u Srbiji dobro ili ne, svakako ne doprinosi ni fer i slobodnim izborima, niti vladavini prava", dodaje Maja Stojanović.

„Želimo kompromis s Albancima"

Najteža prepreka na putu ka Europskoj uniji ipak će biti postizanje pravno obvezujućeg sporazuma Beograda i Prištine, ocijenili su Vučić i Juncker. Bez riješenih bilateralnih sporova, jasan je bio Juncker, Europska unija neće primiti zemlje regije u članstvo. „Ne možemo u Europsku uniju primiti zemlje koje nisu među sobom riješile teritorijalne sporove. Važno je da oni budu riješeni prije pristupanja", istakao je šef Europske komisije.

Junnker je dodao da je svjestan da je do rešenja teško doći, ali je napomenuo da od Srbije ne traže „da izvrši harakiri", kako je to rekao šef srpske diplomacije Ivica Dačić. „Želimo da se normaliziraju odnosi s Prištinom u okviru obvezujućeg sporazuma, ali nije na nama da kažemo koji će biti karakter tog sporazuma, već je na Beogradu i Prištini da to odrede", rekao je Juncker.

Predsjednik Srbije mu se zahvalio na tome što, kako je rekao, „govori bez dlake na jeziku" i ponovio da je i za Srbiju važno da pronađe kompromis s Albancima. „Moramo pronaći rešenje u kome će i Beograd i Priština nešto izgubiti, i jedni i drugi pomalo biti nezadovoljni, jer to bi značilo da smo svi pobijedili. Ako netko misli da je potrebno da jedna strana bude zadovoljna, a druga da izgubi sve, to je nemoguće i nemoguće je uvjeriti građane Srbije u to", istakao je Vučić.

Na najavljenom unutarnjem dijalogu o Kosovu bit će na ispitu i poštivanje mišljenja o bilo kom pitanju u Srbiji, ocjenjuje Maja Stojanović. Ona smatra da Europska unija cijelo vrijeme ima pogrešnu perspektivu bilateralnih odnosa i regionalne suradnje. „Ono što mora biti ključ, jesu unutarnja stabilnost i vladavina prava i demokracija, kako bi one iznjedrile bolje odnose prema bilo kojoj zemlji u regiji", kaže Stojanović. „Ako mi imamo nacionalističku retoriku i bujanje kriminala i korupcije, ne može se očekivati ni održiva suradnja, jer ono što se događa unutar granica, automatski se preslikava na suradnju s regijom. To je vidljivo u svakoj od zemalja Balkana."

Ohrabrenje, a ne obećanje

Za pitanja koja se nalaze pred Srbijom, zaključuje Juncker, potrebno je vrijeme, i zato 2025. godina koja se navodi u Strategiji nije zajamčena. „To nije obećanje, to su perspektive, mogućnost, to je ohrabrenje, jer zemlja koja želi postati članica mora biti ohrabrena na tom putu", naglasio je Juncker. „U Strategiji govorimo o instrumentima koje Srbija treba iskoristiti kako bi ubrzala put ka Europskoj uniji. Taj proces se temelji na zaslugama svakog kandidata."

Generalna tajnica Europskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić napominje da i slučaju da 2025. godina bude godine prijema, to znači da sva poglavlja moraju biti zatvorena do 2023., a onda slijedi Ugovor o pristupanju koji zahtijeva ratifikaciju zemalja članica. „To je realno ukoliko administracija ubrza posao i ukoliko do kraja lipnja pošaljemo više pregovaračkih pozicija nego što smo to činili do sada. Recimo za ova poglavlja za koja nisu potrebna prijelazna mjerila, a njih ima osam, i uz ova četiri za koja već postoje, to bi bila neka značajna brojka", ocjenjuje ona.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje