Rješenje euro-krize nije na vidiku

Za saveznu kancelarku Angelu Merkel vjerojatno počinju dva najvažnija tjedna u njezinoj vladavini. Na sastancima u Meksiku, Rimu i Bruxellesu bit će govora o spašavanju euro-zone i rješavanju dužničke krize koja se odražava diljem svijeta. U vladinom očitovanju u Bundestagu kancelarka je upozorila na opasnost prevelikog opterećenja za Njemačku. Jer, ona zna da su očekivanja od Njemačke izuzetno velika, ne samo u Europi nego u čitavom svijetu. "Ako propadne euro, propast će Europa", često je ponavljala Merkel. Ako Grčka nakon izbora u nedjelju (17.6.2012.) potone u kaosu, ako Španjolska idućih dana potpuno pobjegne pod zaštitni kišobran, a Italija i dalje bude vrludala, onda bi zajednička valuta mogla brže propasti nego što si to možemo zamisliti, upozorila je kancelarka.

Njemačka će morati preuzeti rizike

Najkasnije tada će savezna vlada morati odustati od dosadašnjeg strogog držanja. Pojednostavljeno rečeno, Angela Merkel će morati otvoriti njemačku blagajnu, preuzeti dugove južnih članica euro-zone i osigurati njihovo plaćanje obveza. SAD i zemlje na pragu razvoja upravo to očekuju od savezne kancelarke kad idućeg tjedna na summitu skupine G20 u Meksiku kriza eura bude glavna tema. Gospodarski rast u prezaduženom SAD-u je krajnje labilan. Tu je Europa dobrodošao žrtveni jarac. Američki recept glasi: tiskajte više novca i posuđujte ga onima kojima je potreban. Angela Merkel se tomu dugo protivila. Ako se kriza eura bude dalje zaoštravala, ona neće moći zadržati to stajalište, tim više što je ona u Europi gotovo usamljena.

Dugoročni planovi dolaze prekasno

Međunarodni investitori na financijskim tržištima računaju s time da će Njemačka pristati na labavljenje novčarske politike Europske središnje banke i preuzeti veće rizike. To se može vidjeti po tomu što najveći američki investitor prodaje njemačke državne obveznice, iako se one smatraju sigurnima. Osim toga jako rastu kreditna osiguranja za njemačke državne obveznice. To je pokazatelj da će kredibilnost Njemačke biti smanjena zbog budućih visokih troškova usljed krize eura. Savezna kancelarka nade polaže u strogu proračunsku disciplinu u budućnosti i stvarnu političku uniju, koja će jednoga dana moći svoje dugove zajednički uzimati i vraćati. Ali, za ostvarenje te načelno ispravne vizije trebat će još nekoliko godina. A rješenja su potrebna sada, bolje jučer nego danas. Diskusija o zajedničkom zaduživanju, euro-obveznicama ili zajedničkoj otplati dugova mora biti vođena, ali ni ti instrumenti neće kratkoročno biti na raspolaganju. Savezna kancelarka je barem dala naslutiti da pozitivno gleda na mogući zajednički nadzor banaka u Europi. to bi bio prvi korak prema uniji banaka u kojoj bi sve europske banke međusobno jamčile za svoje uloge.

Posljednja nada Središnja banka

Jedina institucija koja kratkoročno može djelovati je Europska središnja banka. Ona trenutno masivno podupire Španjolsku. Ona će idućih tjedana morati održavati Grčku da ne potone teko što će tamošnjim bankama dati jeftin novac. ESB gomila rizike za koje će morati jamčiti i njezini suvlasnici. Njemačka u tomu snosi najveći dio. kako god se to okretalo, na kraju će netko morati platiti račun. Porezni obveznici u Europi i Njemačkoj mogu očekivati nove terete. Možda mora biti uveden porez solidarnosti u Europi kako bi se svladalo dužničku krizu. Zabrinjava to što Europa još nije potpuno uspostavila stalni fond za spašavanje eura ESM. On bi od srpnja trebao biti instrument za gašenje kriznog požara, ali zbog sitničavih unutarnjopolitičkih natezanja ni u Njemačkoj ga parlament još nije odobrio.

Europa predvođena saveznom kancelarkom mora u sljedeća dva tjedna naći odgovore koji će uvjeriti i financijska tržišta i investitore, inače će propasti euro, a onda će propasti i Europa, kako nam je poznato.