Euro-skupina: rast utjecaja upravo zbog krize

Upravo je završila još jedna duga krizna sjednica na kojoj se raspravljalo o spašavanju eura. Jean-Claude Juncker umorno gleda iza okruglih naočala, podočnjaci su još izraženiji, njegov glas je hrapav i slab. Pa ipak je on spreman odgovoriti na sva novinarska pitanja, duhovito i stručno. Predsjedatelja Euro-skupine novinari takvog znaju već godinama. Među ostalim i zato ovoga karizmatičnog i naoko sveprisutnog političara nazivaju "mister euro".

Premijer s najdužim stažem u Europskoj uniji od 2005. je predsjedatelj ove utjecajne skupine. Već tri puta je izabran na tu funkciju. Ali, Juncker to više ne želi raditi. Krajem lipnja mu istječe mandat i neće više kandidirati za tu funkciju, najavio je ovaj 57-godišnjak na sastanku predsjednika država i vlada EU-a početkom ožujka u Bruxellesu. Tko će ga naslijediti, o tomu će ministri financija euro-zone raspravljati danas (14.5.) na sastanku u Bruxellesu. Nagađa se da bi to mogao biti njemački ministar financija Wolfgang Schäuble.

Škodi zdravlju

Pitanje Junckerovog nasljednika je dio paketa raspodjele funkcija koji su dogovorili predsjednici država i vlada EU-a. Naime, uskoro će trebati zaposjesti četiri funkcije: šefa budućega europskoga kriznog fonda ESM, jedno mjesto u Direktoriju Europske središnje banke (ESB), predsjednika Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u Londonu i predsjedatelja ministara financija 17 članica euro-zone.

Za Junckera se već neko vrijeme govori da je umoran od toga posla. Već više puta se žalio da mu nije užitak to raditi, da se stalno mora boriti s kriznim situacijama, da to škodi živcima i zdravlju. Uz to je stalno u opasnosti da upadne u žrvanj različitih interesa. A Juncker nije tip koji želi zaobići sve prepreke.

Kritika Njemačke i Francuske

Samouvjereni Luksemburžanin ne bježi od sukoba, čak ni s velikim zemljama poput Njemačke ili Francuske. Kritizirao je primjerice odluke dviju najutjecajnijih zemalja euro-zone, Njemačke i Francuske i to vrlo emocionalno: "Kako neki misle da je dovoljno da se dogovore Njemačka i Francuska? Radi se o 17 vlada, 17 država, 17 zemalja i 17 parlamenata. Ne postoji parlament samo u Njemačkoj i u Berlinu. Toga ima i drugdje." Od tada je osjetno splasnulo prijateljstvo s francuskim predsjednikom Sarkozyjem i saveznom kancelarkom Merkel.

Zapravo, dužnost predsjedatelja euro-skupine je kao stvorena za angažirane europske političare. U tom tijelu se sastaju mnogi konci Europske unije. Tu se koordinira porezna i gospodarska politika euro-zone. Ta skupina se brine o funkcioniranju europske gospodarske i monetarne politike. Osim toga ona nadzire proračunsku politiku i javne financije zemalja euro-zone.

Rast značenja upravo zbog krize

Članovi euro-skupine su ministri financija 17 članica EU-a koje su uvele euro. Uz njih je tu još povjerenik EU-a za gospodarstvo i financije, predsjednik Europske središnje banke i još neki visoki dužnosnici EU-a. Predsjedatelj odlučuje o temama o kojima će se razgovarati na redovitim mjesečnim sastancima. Službeno je euro-skupina forum za dijalog i političku koordinaciju bez ovlasti za donošenje konkretnih odluka. Pravno obvezujuće odluke donosi Vijeće ministara financija svih 27 članica EU-a (ECOFIN), koje se uvijek sastaje dan nakon sastanka Euro-skupine.

Ali, usljed financijske krize Euro-skupini je znatno porastao utjecaj, kaže Daniela Schwarzer iz Zaklade znanost i politika iz Berlina. Ona je, istina, započela s radom kao neformalna skupina i formalne odluke donosi ECOFIN, ali "politička bit se diskutira u Euro-skupini". Za Guntrama Wolffa iz briselske think-tank-organizacije "Bruegel" Euro-skupina je postala najvažniji gremij Europske unije, izuzevši Vijeće predsjednika država i vlada. "U biti je Euro-skupina ojačala upravo u odnosu na Vijeće ECOFIN jer se u njoj intenzivno raspravlja o brojnim temama koje se tiču euro-zone, a to onda manje-više bude samo potvrđeno u Vijeću ECOFIN."

Povjerljivi gremij

U krizi zbog prezaduženosti pokazalo se koliko je važna Euro-skupina, jer ona je morala tražiti put po nepoznatom terenu. Morala su biti pronađena nova rješenja. "Tu se pokazalo da ovaj mali, povjerljivi gremij ima snage postići konsenzus", kaže Daniela Schwarzer. Primjerice, paket pomoći Grčkoj i nešto kasnije odluka o prvom europskom mehanizmu za spašavanje stabilnosti eura pripremljeni su u Euro-skupini.

Daniela Schwarzer iz Zaklade znanost i politika i Guntram Wolff iz think-tank-organizacije "Bruegel" uvjereni su da će rasti značenje Euro-skupine. Za budućnost je potrebna prije svega spremnost na kompromise. Jer, u skupini se susreću vrlo različiti gospodarski koncepti i političke kulture. Zato se ne može očekivati da "ministri gospodarstva i financija 17 zemalja odjednom budu istog mišljenja", kaže Daniela Schwarzer. Snaga Euro-skupine je, po njezinom mišljenju, upravo u tomu što ona raspravlja povjerljivo. I "što se u tom gremiju može rješavati konflikte i raditi na kompromisima".