Rješenje za Kosovo - kooperacija umjesto konfrontacije

Međusobno Srbi na Kosovu nikad nisu bili toliko razjedinjeni kao danas. Pritom važnu ulogu igra činjenica da se pozornost međunarodne javnosti ali i Beograda, usredotočuje isključivo na Srbe koji žive na samom sjeveru Kosova. Pritom dvije trećine Srba živi izvan ovog područja. I oni se osjećaju zapostavljeni od strane službenog Beograda. Za razliku od svojih sunarodnjaka sa sjevera, Srbi u ostatku Kosova nastoje kooperirati sa središnjom vlašću u Prištini i svoju budućnost vide kao građani neovisnog Kosova.

Razjedinjeni Srbi

U bivšoj autonomnoj pokrajini Kosovo danas ukupno živi oko 136.000 Srba. Njih oko 100.000 živi južno od rijeke Ibar koja označava granicu prema sjevernokosovskim općinama Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan. Ni oni ne prihvaćaju bezrezervno sve odluke središnjih vlasti u Prištini ali, za razliku od svojih sunarodnjaka na sjeveru, izlaze na parlamentarne i lokalne izbore. Predstavnici Srba iz ovih područja su s 15 poslanika predstavljeni u Kosovskom parlamentu. Samostalna  liberalna stranka (SLS)sudjeluje u radu vladajuće koalicije premijera Hashima Thacija. "Odluka o sudjelovanju na kosovskim izborima za nas nije bila laka. No mi smo htjeli preuzeti odgovornost i iz današnje perspektive je jasno da je odluka bila ispravna", kaže Slobodan Petrović, predsjednik SLS-a i jedan od kosovskih vicekancelara.

"Maćehinski" odnos Beograda

Kosovski Ustav predviđa da od 120 mjesta u parlamentu najmanje 20 bude rezervirano za pripadnike manjina, od čega polovica za pripadnike Srba. Tu su šansu Srbi iz središnjeg i južnog Kosova i iskoristili. "Posljednjih godina je izgrađeno mnogo novih cesta, realizirano mnogo infrastrukturnih projekata. Otvorene su mnoga nova radna mjesta i obnovljene i izgrađene mnoge kuće i stanovi za Srbe koji ovdje žive. Uvijek ima posla i to pokazuje da smo na dobrom putu", kaže Petrović.

No stranke poput SLS-a predstavnici Srba sa sjevera Kosova kao i mnoge političke stranke u Beogradu, doživljavaju kao "izdajnike". I to pokazuje koliki jaz vlada između pojedinih grupa Srba na Kosovu ali i Beograda koji uglavnom štiti interese Srba na sjeveru. Tako se od kraja rata na Kosovu 1999., prema nekim procjenama, iz Beograda na sjever Kosova slilo preko 7 milijardi eura od čega je velik dio uložen u formiranje paralelnih struktura vlasti. "Naravno da želimo najbolje odnose s Beogradom. No oni trenutno nisu dobri. Beograd nas ne tretira ravnopravno sa Srbima sa sjevera Kosova", kaže Petrović. On se nada da će se to promijeniti rješenjem spora između Beograda i Prištine u kojima Petrović i sam sudjeluje.

Budućnost u Europi

Glavni kamen spoticanja u pregovorima je i dalje zahtjev Beograda da se savezu srpskih općina na sjeveru daju izvršne i pravosudna prava, što Priština, strahujući od mogućeg kasnije odcjepljenja, odbija. Sporazum je Srbiji važan, jer se njime otvara put davanju datuma početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Slobodan Petrović se nada sporazumu jer boljitak za Kosovo i cijelu regiju vidi jedino u približavanju Europskoj uniji. "Budućnost leži u integraciji a ne u etničkoj podjeli", zaključuje Petrović.