Ratne zločine treba kazniti - ali kako?

Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) bila je prva članica njemačke Savezne vlade koja je u travnju otputovala u Ukrajinu. U Buči, predgrađu Kijeva, ministrica se suočila s najstrašnijim zločinima rata.

Nakon povlačenja ruskih trupa tamo je otkriveno više od 400 leševa stanovnika Buče. Žene i muškarci su ubijani dok su išli na posao ili u kupovinu, često nasred ulice. „Ove žrtve bismo mogli biti i mi, to se ovdje jako osjeća", rekla je vidno šokirana ministrica Baerbock.

Ovim žrtvama nismo dužni samo sjećanje nego i kažnjavanje zločinaca, poručila je ministrica.

Ubojstva i masakri na raznim mjestima u Ukrajini

Od početka rata su ruske trupe počinile ubojstva i masakre i na drugim mjestima u Ukrajini, što vodstvo u Moskvi stalno opovrgava. Ukrajinsko glavno državno odvjetništvo vodi više od 40.000 postupaka u vezi s ratnim zločinima. Istražni postupci su opsežni i teško ih je provoditi dok traje rat.

Skupljati dokaze, ispitivati svjedoke, prikupljati podatke o žrtvama – i osiguravati tragove koji vode do zločinaca. Na područjima na kojima se vodi rat i koja je Rusija okupirala to je gotovo nemoguće. Angažirani su i stručnjaci iz inozemstva i nevladine organizacije kako bi se dokumentiralo ratne zločine. Optužbe su usmjerene uglavnom protiv ruskih trupa. Ali, ima i slučajeva u kojima se ukrajinskoj vojsci predbacuju zločini.

Njemačka želi pomoći u koordinaciji

Njemačka Savezna vlada želi pomoći u boljoj koordinaciji istraga. Zato je savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann pozvao na vijećanje svoje kolege iz skupine G7. „Kažnjavanje ratnih zločina je tužni povod za ovaj novi format", rekao je Buschmann. Susret se održava danas i sutra (28. i 29. 11.) u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. Buschmann naglašava da će trebati puno godina za obradu tisuća indicija i da se onda desetljećima čuva sudski upotrebljive dokaze u digitalnom obliku. Jer, za ratne zločine nema zastare.

Suđenje u Haagu

 Za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine sudski proces se može voditi kasnije na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Ali, i pred nacionalnim sudovima u Ukrajini – kao i u inozemstvu, čak i pred njemačkim sudovima, prema „načelu svjetskog prava". Mogao bi biti osnovan i posebni međunarodni tribunal kako bi se osudilo osobe koje su odgovorne za zločine ruskog agresorskog rata u Ukrajini.

I o tomu vijećaju ministri pravosuđa skupine G7 u Berlinu. Kao gosti su pozvani ukrajinski ministar pravosuđa Denis Maljuska i glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu, Karim Ahmad Khan.

Tko može biti kažnjen, tko ne?

Hoće li počinitelji zločina jednoga dana moći biti izvedeni pred sud? Marco Buschmann je početkom studenoga izrazio uvjerenje da će se na kraju na Međunarodnom kaznenom sudu suditi i „višoj razini ruskog vodstva". Stručnjaci, međutim, smatraju malo vjerojatnim da će se moći suditi ruskom predsjedniku Vladimiru Putini ili ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu. Ali čelnicima na nešto nižoj razini ili vojnim zapovjednicima moglo bi se suditi, smatraju stručnjaci. Od toga polazi i njemački ministar Buschmann koji najavljuje da će zločinci biti uhićeni ako dođu na područje Europske unije.

Savezna ministrica vanjskih poslova Baerbock je u travnju u Buči obećala da će zločinci biti izvedeni pred sud. To je veliko obećanje kako bi se barem malo zadovoljilo pravdu. I kako bi se provelo pravna načela koja vrijede i u ratu.

aj/tagesschau.de